Na zdravlje i izgled kože mogu utjecati razni unutarnji i vanjski čimbenici, od genetike i hormona do zagađenja i stresa, ali važnu ulogu igra i vaša prehrana. Vjerojatno znate da neke namirnice mogu pogoršavati stanje problematične kože, ali manje je ljudi svjesno toga da postoji hrana koja tu situaciju može poboljšati, poput protuupalnih namirnica u borbi protiv akni ili zdravih masti koje hidriraju suhu kožu. Zapravo, za svaki tip kože postoji idealna prehrana
Bez obzira jesu li uzrok vaših problema suha koža, akne ili 'uživate' u vječnom blistavom sjaju, postoje namirnice koje vam mogu pomoći i odmoći na putu do zdrave kože.
vezane vijesti
Masna koža
U osnovi, probleme masne kože uzrokuju lojne žlijezde koje stvaraju previše sebuma, masne tvari koju tijelo luči kao sredstvo za podmazivanje kože i kose. Lojna žlijezda nalazi se ispod svake pore i pomaže u održavanju kože zdravom i hidriranom.
Masna koža može biti posljedica brojnih čimbenika, poput genetike, starosti, područja u kojem živite, godišnjeg doba, proširenih pora, korištenja pogrešnih proizvoda za njegu kože, pretjerivanja s njegom ili nekorištenja sredstava za ovlaživanje. Dakle riječ je o vrlo složenom stanju kože koje može biti posljedica više uzroka.
Na sve čimbenike ne možete utjecati, ali možda možete promjenom prehrambenih navika smanjiti proizvodnju viška sebuma. Izbjegavanje šećera korisno je za svakoga, a ako vas muči masna koža, imajte na umu to da dodani šećeri stvaraju krajnje proizvode glikacije (AGEs) koji mogu uzrokovati prerano starenje, ali s povećanjem hormona IGF-1 mogu utjecati i na pretjeranu proizvodnju sebuma. Upotreba visokokvalitetnog kanabidiola (CBD-a) također može pomoći u smanjenju proizvodnje sebuma.
Što jesti?
Hranu s niskim glikemijskim indeksom, zeleno povrće, slanutak, cjelovite žitarice, jela sa zobi, batat, grah, voće i dodatke prehrani s vitaminima C, B i D.
Što izbjegavati?
Hranu s visokim glikemijskim indeksom, rafinirani šećer, bijeli kruh, bijelu rižu, masno meso poput govedine, janjetine, kobasica i svega što sadrži puno zasićenih masti.
Suha koža
Problem suhe kože mnogima se javlja sezonski, pogoduje mu hladan i suh zimski zrak, ali pridonijeti mogu i drugi čimbenici na koje se može utjecati načinom života. Kožu isušuju i prevruća voda u kupkama ili tuševima, a iritirati je mogu deterdženti, sapuni i šamponi. I neki uobičajeni proizvodi za kućanstvo ili osobnu njegu toliko su snažni da uklanjaju većinu masnoće i vlage s naše kože.
Brojni čimbenici doprinose suhoj koži, no najčešće je to posljedica oštećene kožne barijere koju mogu uzrokovati agresivni proizvodi, suha klima, pretjerana izloženost vodi, neuhranjenost ili starenje. Obično dolazi do neravnoteže između lipida u stanicama kože i različitih proteina, što rezultira oštećenjem njene vlažne barijere.
Osim površinskih tretmana suhe kože nježnim proizvodima za pranje i hidratantnim kremama, za zdraviju i hidriranu kožu važno je obogatiti prehranu nekim namirnicama i pićima.
Što jesti?
Prije svega, suhu kožu treba pravilno hidrirati s dovoljno tekućine, najbolje vodom, a koristiti bi mogla i prehrana bogata protuupalnim namirnicama koje su bogate zdravim mastima, poput lososa, avokada, maslinovog ulja i orašastih plodova.
Za veći unos tekućine možete jesti i više hrane bogate vodom, poput krastavaca, celera ili bobičastog voća, a hrana bogata vitaminom A, poput rajčice, marakuje, mrkve i špinata, pomoći će koži zadržati vlagu.
Što izbjegavati?
Osim rafiniranih šećera, slatkiša, procesirane hrane i gaziranih sokova, izbjegavajte alkohol.
Natečenost lica, osobito oko očiju
Zadržavanje vode u tijelu u kombinaciji s gravitacijom može uzrokovati natečenost lica, osobito oko očiju. Sa starenjem tkivo, stijenke krvnih žila i mišići oko očiju slabe, a uobičajena masnoća koja se nalazi oko očiju može se premjestiti na donji kapak, zbog čega on izgleda kao natečen. Pored toga, zbog slabljenja stijenki krvnih žila istječe sve više plazme, a posljedica svega toga je, osim loše limfne drenaže, podbulost.
Za mlađu populaciju, kojoj je podbuhlost posljedica kasnonoćnih izlazaka, kao i za zreliju populaciju, koja nastoji izbjeći znakove starenja oko očiju, preporučljivo je ograničiti konzumaciju soli.
Valja imati na umu to da prebrojavanje ispijenih čaša vode nije jedini način na koji se tekućina može unijeti u tijelo. Protiv podbuhlosti može se boriti i konzumacijom hrane bogate vodom, poput krastavaca, celera ili bobičastog voća.
Što jesti?
Osim već spomenute hrane bogate vodom, pomoći će fermentirana hrana poput kombuče, kimčija, kefira ili kiselog kupusa, a korisne u rješavanju podbulosti i napuhnutosti mogu biti i cjelovite žitarice.
Što izbjegavati?
Hranu s visokim udjelom natrija, poput pereca, čipsa i prerađenog mesa, treba izbjegavati, kao i mliječne proizvode, umake od soje te alkohol.
Ono si što jedeš
Bez obzira na tip kože, konzumacija više cjelovite hrane (time i manje prerađene hrane) osigurat će vašem tijelu, a time i tenu, više hranjivih tvari potrebnih za optimalno zdravlje. Prehrana bogata antioksidantima, hranjivim tvarima i s puno vode korisna je za sve tipove kože i prirodno može pomoći u uklanjanju uobičajenih problema poput viška masti, suhe ili podbule kože.
Koža sklona aknama
Kao što je već spomenuto, na vaš tip kože mogu utjecati brojni čimbenici, a isto vrijedi i za ten sklon aknama. Ulogu može igrati i sebum iz lojnih žlijezda, osobito kad se pomiješa s mrtvim stanicama kože. Međusobno djelovanje sebuma i mrtvih stanica kože ili bakterija dovodi do začepljenja pora, što uzrokuje nastanak akni.
Potencijalan krivac je i prehrana jer, kako pokazuju neka novija istraživanja, ljudi koji konzumiraju hranu visokog glikemijskog indeksa i određene vrste mliječnih proizvoda skloni su razvoju akni. Međutim, kako bi se ta povezanost potpuno objasnila, trebat će još studija.
Za osobe koje imaju kožu sklonu aknama može biti dovoljno malo stresa ili zaslađene hrane da dođe do eskalacije. Iako se popis namirnica koje treba izbjegavati čini beskonačnim, postoji jednako dugačak popis onih koje mogu napraviti i nešto dobro vašem tijelu.
Koristiti može protuupalna prehrana temeljena na omega-3 masnim kiselinama, a koje dokazano smanjuju upale (uobičajene okidače akni) i minimiziraju pojavu rana.
Što jesti?
Za ublažavanje simptoma akni preporučuje se konzumacija jaja iz uzgoja na otvorenom i morske ribe (losos, haringe, sardine, inćune), jer su to dobri izvori esencijalnih masnih kiselina, te sjemenki chia i oraha. Preporučuje se jesti voće i povrće bogato vlaknima jer pomaže u čišćenju toksina iz tijela. Krastavci, mrkva, bobičasto voće i zeleni čajevi također su korisni jer sadrže antioksidante i djeluju protuupalno. Iako se savjetuje izbjegavanje mliječnih proizvoda, neki dermatolozi savjetuju konzumaciju jogurta jer sadrži protein koji obnavlja kožu i ima probiotičko djelovanje koje smanjuje kiselost želuca.
Što izbjegavati?
Hranu visokog glikemijskog indeksa i hranu bogatu natrijem, rafinirane šećere, bijeli kruh i bijelu rižu, mliječne proizvode.
Znakovi starenja kože
Svakodnevna zaštita od sunca igra presudnu ulogu za sprečavanje oštećenja UV zrakama koje uzrokuju rane znakove starenja kože, no dio vaše rutine trebao bi biti i izbor hrane.
Izloženost slobodnim radikalima sunca i drugih agresivnih izvora u okolišu vodi nastanku sitnih bora i hiperpigmentacije. Osim antioksidantskog seruma, u borbi protiv oštećenja može pomoći prehrana bogata vitaminima A, C i E.
Što jesti?
Dobri izvori vitamina A su meso, riba, perad i mliječni proizvodi te povrće poput batata, mrkve i kelja. Vitamin E može se naći u većini zelenog povrća, određenim vrstama morskih plodova, orašastim plodovima (posebno suncokretovim sjemenkama i bademima), biljnim uljima, a unos vitamina C uvelike će povećati unos agruma i lisnatog zelenog povrća.
Što izbjegavati?
Hranu s visokim glikemijskim indeksom, rafinirani šećer, bijeli kruh i bijelu rižu.
