Depresija je ujedno i obiteljska bolest. Ne može se pojedinac dobro liječiti, a da nije uključena cijela obitelj. Laici, nažalost, često depresiju u svojoj obitelji vide kao lijenost, nezainteresiranost ili otpor, stoga je iznimno važno educirati i obitelji o ovom problemu – kaže doc.dr.sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju "Vrapče", dodajući da ljudi često pogrešno depresivnoj osobi pristupaju na način da joj govore "hajde, digni se, idemo van na kavu", ili slične prijedloge, što nekome s depresijom može biti vrlo otegotno.

Ovaj stav je doc.dr.sc. Brečić iznijela na vrlo zanimljivom panelu na temu depresije i suicidalnosti u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge Životna linija, a osim nje sudjelovali su i prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, izv. prof. dr.sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, prof.dr.sc.Igor Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan" u Jankomiru, i Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

– Nikada osobi u depresiji ne smijete govoriti „trgni se“, jer svako forsiranje osobu još dublje gura u depresiju. Stoga mi u svojoj udruzi, kroz brojne programe i akcije, pomažemo ne samo ljudima u depresiji, nego i njihovim obiteljima – rekao je tijekom panela Tin Pongrac, dodajući da je depresivnu osobu važno slušati te joj pomagati da podiže samopouzdanje.

Svi stručnjaci su složni u tomu da nije moguće predvidjeti kod koje će depresivne osobe situacija otići do onog krajnjeg, i najtragičnijeg čina – suicida. Godišnje u Hrvatskoj, nažalost, između 600 i 700 ljudi skonča svoj život samoubojstvom. Kada se govori o depresiji, ono što svakako treba mijenjati u kolektivnoj svijesti je stigmatizacija.

– Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije – istaknula je izv.prof.dr.sc. Rojnić Kuzman, naglašavajući da je stigmatizacija teško rješiva jer društvo psihičke bolesti krivo percipira kao nešto opasno.

Prof.dr.sc. Filipčić rekao je da su grupne terapije za depresiju važan dio liječenja te da u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ postoje već više od dvadeset godina.

– Većina naših aktivnosti se odvija kroz grupne terapije. Sustav psihijatrije u Hrvatskoj je dobro organiziran, i svi mogu dobiti kvalitetnu pomoć. Ne treba svatko tko se nekoliko dana osjeća lošije odmah ići psihijatru, no ako je osoba radno i socijalno nefunkcionalna i promišlja o suicidu više od dva tjedna u kontinuitetu, svakako bi trebala potražiti stručnu pomoć. Ključno je depresiju početi liječiti što ranije – kaže prof.dr.sc. Filipčić.

Pritom je i prof.dr.sc. Mihaljević Peleš izričito naglasila da baš svakog pacijenta koji kaže da će počiniti suicid treba ozbiljno shvatiti.

- Organizirali smo se tako da smo dostupni od 0 do 24, telefonski, online, a u Vrapču već neko vrijeme funkcionira i telepsihijatrija. A kada nas pitaju kako se liječi depresija, mogu reći da je to pitanje svih pitanja. Generalno, liječenje se dijeli na akutnu fazu, potom fazu stabilizacije i na kraju fazu održavanja. Sve traje prosječno oko godinu dana i uključuje psihoterapiju, farmakoterapiju te razne oblike socioterapije. Iznimno je važno da pacijenti shvate da današnje, suvremeni lijekovi nisu opasni i da od njih neće postati „zombiji“ - kaže prof.dr.sc. Mihaljević Peleš poručujući da nema bojazni da će lijekovi promijeniti ličnost, jer je već depresija ta koja ju je promijenila. Liječenje, zapravo, vraća čovjeka u normalu.

Više o ovoj društveno važnoj i sve aktualnijoj temi pogledajte u panelu u prilogu.