Iako većina gradova u Hrvatskoj, ali i u svijetu, već stvara kulturu razvrstavanja otpada, oko neke ambalaže i artikala još se uvijek ne možemo usuglasiti. Riješimo jednom za svagda tu polemiku i naučimo u koji otpad odložiti pojedini artikl
Stanovnika na našem planetu je sve više, a time raste i količina smeća kojim zagađujemo okoliš. Da je sve to odavno uzelo maha potvrdili su i znanstvenici koji su prije nekoliko godina po prvi puta pronašli mikroplastiku u ljudskoj krvi. Tome se uistinu nitko nije nadao, stoga je iznimno važno raditi na tome da smanjimo zagađenje okoliša, ali i da počnemo pravilno odlagati smeće, jer u konačnici sve to itekako utječe na naše zdravlje.
vezane vijesti
Iako se u Hrvatskoj već godinama trudimo razdvajati otpad, još uvijek postoje dijelovi naše države gdje to nije započeto, a ono što je najgore je što i kada se počne razdvajati, većina nas često ne zna gdje pravilno odlagati pojedine vrste smeća.
Upravo zbog toga važno je konstantno ponavljati i učiti što se gdje razvrstava, a sve kako bi se u konačnici većina toga mogla reciklirati.
Gdje s masnim papirom, a gdje sa stiroporom?
Ljudi su često u nedoumici gdje baciti papir u koji je bio umotan neki masni proizvod iz pekare ili kutija od pizze. Pravilo je jasno - takve stvari, kao i potrošene papirnate maramice ili ubrusi, bacaju se u ostali kućanski otpad ili u biootpad, nikako u papir, jer je takvo što, u većini slučajeva, gotovo nemoguće reciklirati.
Aluminijska folija, baš kao i stiropor, baca se u žute spremnike za plastiku i, ako je prljava, prije bacanja ju treba očistiti. S druge strane, u miješani otpad bacaju se korištene blazinice, štapići za uši, ulošci, tamponi, tube od paste zube i tube od, primjerice, koncentrata rajčice.
Važna je održivost
‘Nove tehnologije donose brojne prednosti u naš svakodnevni život, ali s njima dolazi i odgovornost za upravljanje njihovim utjecajem na okoliš. Inovativni proizvodi, osim što su korisni, mogu biti i održiviji ako od samog početka uzmemo u obzir njihov cjelokupni životni ciklus, uključujući i osmišljavanje rješenja za pravilno upravljanje otpadom.
Upravo takav pristup primjenjujemo u razvoju naših bezdimnih proizvoda kako bismo punoljetnim pušačima ponudili, iako ne bez rizika, manje štetne alternative od cigareta i to nastojimo učiniti na način koji je održiviji za okoliš’, poručila je rukovoditeljica regulatornih poslova i održivosti tvrtke Philip Morris Zagreb, Darija Jurica Vuković.
Gdje odložiti uređaje za grijanje duhana i jednokratne e-cigarete?
U plastiku zato ne idu četkice za zube ili četke za wc, te se oni, baš kao i korištene britvice, bacaju u miješani komunalni otpad. Aerosolne limenke od deodoranta i sprejeva za kosu, iako su izrađene od aluminija te bi se, po nekom pravilu, trebale odvajati u spremnike za metal i plastiku, zbog činjenice da su pod pritiskom, zbrinjavaju se na reciklažnim dvorištima.
Nedoumicu često stvaraju i jednokratne e-cigarete i uređaji za grijanje duhana za koje njihovi korisnici nisu sigurni gdje ih odložiti. Kao električnim uređajima nije im mjesto u miješanom otpadu. Rješenje je pronašao Philip Morris Zagreb koji je pokrenuo jednostavan program prikupljanja i recikliranja iskorištenih jednokratnih e-cigareta, starih uređaja za grijanje duhana, pa čak i duhanskih umetaka svojih brendova - i to u 13 hrvatskih gradova. Cilj ovog programa je smanjenje utjecaja bezdimnih proizvoda na okoliš.
Zahvaljujući tom Kružnom programu upravljanja otpadom iz bezdimnih proizvoda, Philip Morris Zagreb usmjeren je na smanjenje količine otpada koji stvaraju takvi proizvodi, recikliranjem i energetskom oporabom.
Kružni program upravljanja otpadom iz bezdimnih proizvoda
No, kako zapravo sve to funkcionira? Dolaskom na najbliže odabrano prodajno-servisno mjesto možete predati svoj stari uređaj za grijanje duhana i tamo ćete preuzeti besplatnu vrećicu za povrat duhanskih umetaka, kao i vrećicu za povrat jednokratnih e-cigareta Philip Morris brendova. Vrećicu ispunjenu iskorištenim duhanskim umetcima nakon toga možete vratiti na jedno od 20 odabranih prodajno-servisnih mjesta u 13 gradova diljem Hrvatske.
Vi ste s te strane možda ‘završili svoj posao’, no onda je na redu Philip Morris Zagreb koji će prikupljene uređaje za grijanje duhana poslati u centar za recikliranje. Tamo će se dijelovi, koji se mogu reciklirati, odvojiti i podvrgnuti procesu recikliranja, dok se ostali materijali energetski oporabljaju. U odnosu na duhanske umetke, duhan i metalni dio vraćenih umetaka će se reciklirati, a ostatak će se energetski oporabiti. Cilj je maksimalno iskoristiti resurse pri čemu se, primjerice, čak 93% udjela materijala u jednokratnim vape uređajima može reciklirati i ulazi u postupak recikliranja nakon povrata.
‘Dio naše globalne vizije budućnosti bez duhanskog dima uključuje odgovorno upravljanje utjecajem bezdimnih proizvoda na okoliš. U okviru tog nastojanja, uveli smo Kružni program upravljanja otpadom od bezdimnih proizvoda i u Hrvatskoj, a koji omogućuje odgovorno postupanje sa starim uređajima i umetcima’, pojasnila je Ivana Staneković Šavor, rukovoditeljica razvoja strategije i voditeljica Kružnog programa u Hrvatskoj tvrtke Philip Morris Zagreb.
Budućnost bez dima
Važno je napomenuti kako je cilj tvrtke Philip Morris International, vodeće međunarodne duhanske tvrtke koja je od 2008. godine u razvoj bezdimnih proizvoda uložila 12,5 milijardi dolara, stvoriti budućnost bez dima, uz adresiranje utjecaja na okoliš. Uz sve to cilj im je i da svi novi bezdimni elektronički uređaji, koji će biti predstavljeni na tržištu od kraja 2025. godine, imaju certifikat eko dizajna.
Taj eko dizajn zapravo obuhvaća svaki aspekt životnog ciklusa proizvoda, od odabira materijala i nabave do proizvodnje, distribucije, upotrebe i upravljanja na kraju životnog vijeka, a vodi se računa i o uštedi energije, smanjenju potrošnje prirodnih resursa i produljenju životnog vijeka proizvoda s obzirom na dostupne materijale, elektroniku i mehaničke komponente.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s tvrtkom Philip Morris Zagreb.
