Ljetno računanje vremena u 2021. završava 31. listopada u tri sata tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata, navodi Državni zavod za mjeriteljstvo. Vraćanjem na zimsko računanje vremena Sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani trajati kraće i imati manje svjetla u popodnevnim satima.

Promjene u prometu koje donosi pomicanje sata

Promicanje sata odrazit će se na željeznički promet tako što će vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu kako bi bili u skladu s voznim redom.

Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.

Vozači automobila, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dužni su paliti dnevna svjetla od 1. studenoga do 31. ožujka. U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi vozač će se kazniti novčanom kaznom od 300 kuna.

I vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti moraju imati upaljeno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. U slučaju nepoštivanja te zakonske odredbe vozač bicikla kaznit će se novčanom kaznom od 500 kuna.

Odgođeno ukidanje pomicanja sata u Europskoj uniji

Satovi se dva puta godišnje pomiču od 1996. godine, kada je to postalo obavezno zakonskim odredbama Europske unije, a u Hrvatskoj od 1983. godine, no iz Komisije tvrde da je riječ o zastarjelom načinu uštede energije primjenjivanom tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te tijekom naftne krize 70-ih godina prošlog stoljeća. I dok je ušteda energije koja se postiže pomicanjem sata neprimjetna, stručnjaci tvrde da pomicanje sata može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih.

U Europskoj uniji planiralo se sezonsko ukidanje pomicanja sata te je Europska komisija predložila to još prije tri godine, no države članice o tome se još nisu uspjele usuglasiti, tako da ćemo i ove godine s ljetnog prijeći na zimsko računanje vremena.

Naime pomicanje sata trebalo je prestati 2019. godine, nakon što je bivši predsjednik EK Jean-Claude Juncker 2018. predložio to na razini cijele Europske unije. Problemi oko ukidanja pomicanja sata nastali su zato što se na razini Europske unije nisu mogli dogovoriti o tome koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država imala je svoje preferencije. Europska komisija stoga je prepustila državama članicama da same odluče koje će vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta godišnje.

Ove godine trebali smo imati zadnje pomicanje sata, ali se to sada odgađa za 'neki rok u budućnosti'. Zasad u Uniji nisu rekli da su u potpunosti odustali od ideje ukidanja pomicanja sata dva puta godišnje, ali nemaju odgovor na pitanje kada bi se to moglo ostvariti.

Naime u Europskoj uniji postoje tri vremenske zone i najveća je srednjoeuropska od Poljske na istoku do Španjolske na zapadu.

Kada bi sve zemlje iz te vremenske zone uzele primjerice trajno ljetno računanje vremena, u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati. U slučaju da odrede zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske izlazilo u tri sata ujutro, u Varšavi u 3 sata i 15 minuta, a u Berlinu u 3 sata i 44 minute.

S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoeuropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, nastale bi nove komplikacije jer bi primjerice Francuska i Njemačka spadale u dvije vremenske zone.

Utjecaj pomicanja sata na zdravlje

Brojna su istraživanja pokazala da je promjena vremena uzrokovana pomicanjem sata u ožujku i listopadu povezana s tjelesnim i psihičkim tegobama. Doduše te su tegobe puno rjeđe u listopadu, nego u ožujku. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.

Sve veći broj istraživanja tijekom godina ukazuje na to da pomicanje sata ima male, ali stvarne negativne učinke. Samo neke od tegoba koje možete očekivati prelaskom na zimsko računanje vremena su pospanost, manjak koncentracije, glavobolja, srčani problemi i povećana opasnost od moždanog udara, problemi s viškom kilograma, neispavanost, malaksalost, nagli pad raspoloženja, pa čak i depresija.

Pomicanje sata stvara nered u našem biološkom satu, pa tako i navikama vezanim uz spavanje. Stručnjaci navode da, unatoč pomicanju sata, naš unutarnji sat još neko određeno vrijeme nastavlja raditi po starom računanju vremena, stvarajući blaži oblik jet laga.

Povećan rizik od srčanih i moždanih udara. Dokazano je da pomicanje sata ima izrazito negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Starije osobe te osobe koje boluju od karcinoma imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tijekom tog razdoblja. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom tlaku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.

Narušeno mentalno zdravlje. Kraći dani direktno utječu i na raspoloženje, pa je kod čak 1,6 milijuna ljudi u svijetu zabilježena sezonska depresija tijekom jesenskih i zimskih mjeseci. Najčešći simptomi su pad razine energije, loše raspoloženje te izbjegavanje druženja s ljudima.

Problemi s kilogramima. Kraći zimski dani te manjak Sunčevog svjetla nepovoljno djeluju na želju za fizičkom aktivnošću. Naime smanjeno izlaganje Sunčevoj svjetlosti direktno dovodi do poremećenog lučenja melatonina, hormona koji se izlučuje kada padne mrak. Zbog toga se osjećamo umornije i imamo manjak energije, uslijed čega smo znatno manje fizički aktivni, što direktno utječe na probleme s kilogramima.

Jake i učestale glavobolje. Iako prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, našem tijelu i bioritmu potrebno je određeno vrijeme za prilagodbu. Glavobolja je vrlo česta nuspojava ove promjene, a kod osoba koje pate od cluster glavobolja, rijetkog, ali iznimno bolnog poremećaja, zabilježene su pojačane glavobolje u listopadu. Osim toga, tu je i efekt jet laga, koji također doprinosi osjećaju mamurnosti.

Povećan broj prometnih nesreća. Američki znanstvenici zaključili su da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa veći broj prometnih nesreća nego ostalih mjeseci u godini. Na organizam nepovoljno utječe manjak sna, a isti efekt izaziva duže vrijeme spavanja. Posljedica toga je malaksalost i pospanost te manjak koncentracije, a koji nisu dobri suputnici u prometu.

Kako umanjiti negativne učinke pomicanja sata na zdravlje?

S obzirom na to da pomicanje sata potiče neraspoloženost, glavobolju i osjećaj mamurnosti, u prvim danima najbolje je, koliko je to moguće, izbjegavati stvari koje izravno stvaraju nelagodu i nervozu, a polagani tempo uvelike će pomoći u prilagođavanju.

Koliko je moguće, smanjite dnevnu količinu kave, a tijelo razbudite svakodnevnim jelovnikom prepunim svježeg voća i povrća. Lagana hrana bogata vitaminima i mineralima tijelu će vratiti energiju i prirodnu ravnotežu.

Putujete li ujutro na posao, u tim prvim danima ili tjednu nakon promjene računanja vremena radije odaberite šetnju ili javni prijevoz, ako je to moguće. Morate li voziti, budite posebno oprezni za volanom.

Odraslom čovjeku potrebno je sedam do osam sati sna pa vrijeme odlaska na počinak tempirajte prema tome kada morate ustati. No osim količine, jako je važna kvaliteta sna – prije odlaska na počinak svakako izbjegavajte gledanje ekrana, a spavaća soba neka bude prozračna i zatamnjena.

Tijelo ćete najbolje vratiti u ravnotežu te popraviti raspoloženje ako pojačate izloženost Sunčevoj svjetlosti – u prostoriji u kojoj boravite razgrnite zastore, a kada vam obveze to dopuštaju, uputite se u šetnju.