Ivana Ćosevska

Razgovarali smo s veterinarkom o tome kako zaštititi ljubimce od opasnosti koje vrebaju tijekom ljetnih mjeseci

12.06.2022 u 18:13

Bionic
Reading

Toplije vrijeme uz boravak u prirodi donosi bezbroj veselja, no ponekad se mogu dogoditi i nepredviđene situacije koje mogu sve upropastiti, a kako biste zaštitili kućnog ljubimca od opasnosti koje vrebaju, vrlo korisne savjete dala nam je dr. med. vet. Ivana Ćosevska iz zagrebačke Veterinarske ambulante za male životinje

Kad se radi o kućnim ljubimcima, dr. med. vet. Ivana Ćosevska ističe da uz malo zdravog razuma i opreza boravak u prirodi može biti siguran.

'Prilikom izleta u prirodu nikad nemojte ostavljati ljubimce same ili izvan vašeg vidokruga. Kada planirate šetnju na mjestima na kojima postoji opasnost pada s visine, stavite ljubimca na povodac. Nebrojeno puta došli bi nam u ambulantu psi s teškim tjelesnim ozljedama zbog pada sa zidića ili ruba šetnice jer vlasnici nisu pretpostavili da bi se takvo što moglo dogoditi', kaže veterinarka Ćosevska.

Prilikom odlaska u šetnju uvijek ponesite dovoljno svježe vode, dodaje, a prilikom velikih vrućina treba svakako izbjegavati pojačane aktivnosti.

'Vaš ljubimac može zadobiti opekline od sunca (osobito ljubimci s bijelom dlakom), tako da ih zaštitite nanošenjem kreme sa zaštitnim faktorom na njušku i vrhove ušaka. Ljubimac bi trebao biti zaštićen od ektoparazita (buhe, krpelji, komarci) cijele godine, a osobito u vrijeme učestalih izleta u prirodu. Prilikom odabira antiparazitika u slučaju da idete na more ili u područje u kojem žive kukci papatači, potrebno je staviti repelent koji ih štiti i od njih. Niti jedan pripravak ne pruža stopostotnu zaštitu, stoga je bitno nakon svake šetnje pregledati dlaku vašeg ljubimca za slučaj da je unatoč zaštiti uspio pokupiti kojeg krpelja', kaže veterinarka, dodajući kako ti sitni kukci mogu izazvati brojne nevolje jer prenose bolesti.

Ovo su neke od bolesti koje prenose kukci:

Srčani ili potkožni crv

Prenose ga komarci. U Hrvatskoj je srčani crv dokazan u Istri i južnoj Dalmaciji, čest je i u Slavoniji, no može se naći u gotovo čitavoj zemlji. Postoje dokazi o obolijevanju i ljudi, ali takvi su slučajevi vrlo rijetki.

Lajmska bolest (borelioza)

Prenose je krpelji, a najučestalija je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i od nje često obolijevaju i ljudi. Od pasa su najugroženiji oni koji često borave u šumi.

DOBRO JE ZNATI

Još nekoliko savjeta za boravak na plaži

  • Dehidracija je velika opasnost za ljubimce, stoga im uvijek osigurajte dovoljne količine vode.
  • Pripazite i na to da nisu izloženi jakom suncu.
  • Psi se, naravno, mogu kupati u moru, a ako ih vodite na plivanje, nemojte dozvoliti da se nagutaju morske vode jer mogu dobiti proljev. Također treba imati na umu da nisu svi psi rođeni plivači, pa vlasnik treba sam procijeniti koliko je njegov ljubimac dobar plivač te biti na velikom oprezu.
  • Na kraju svakog dana na plaži psa treba temeljito oprati pitkom vodom te ga obrisati ručnikom.
  • Ne zaboravite očistiti mu uši od morske vode.
  • Pijesak također lako može završiti u očima, pa ih u tom slučaju dobro isperite. Ako primijetite crvenilo očiju ili prečesto žmirkanje, posjetite veterinara koji će utvrditi je li možda došlo do oštećenja rožnice.

Lišmanioza

Bolest prenose papatači, uobičajeni za područje srednje i južne Dalmacije. Prenose se s jedne na drugu životinju, a i na čovjeka. Treba napomenuti da je to kod pasa kronična i neizlječiva bolest.

'Važno je redovito tretirati psa nekim od repelenata, no budući da niti jedan pripravak ne pruža potpunu zaštitu, preporuka je izbjegavati duge večernje šetnje (vrijeme najveće aktivnosti papatača) te ne dopustiti da vaš ljubimac spava na balkonu ili terasi, već u zatvorenom prostoru. I na prozore stavite guste mreže protiv komaraca te tretirajte okolinu insekticidom za kućnu upotrebu', rekla je veterinarka, dodajući da je uz upotrebu repelenata važno dobro pregledati ljubimca nakon šetnje. Pri odabiru repelenta, dodaje, za savjet upitajte veterinara ili osoblje u trgovini za kućne ljubimce.

Piroplazmoza

Bolest prenose krpelji. Prisutna je cijele godine, no češća je u proljeće i jesen. Izlječiva je, ali smrtonosna ako se ne liječi. Mogu se njome zaraziti i ljudi, ali vrlo rijetko obole.

Pseća telazioza - očni crv

Prenosi ga vinska mušica i očituje se konjunktivitisom. Lako se liječi, a prevenira se antiparaziticima.

Vašeg ljubimca, upozorava veterinarka, vrebaju još neke opasnosti u prirodi, poput pčela, osa, zmija, otrovnih biljaka...

Ubod pčele ili ose

Prilikom šetnje u prirodi vašeg ljubimca može ubosti pčela ili pak osa. 'Najčešće pas tada cvili i liže ili češe mjesto uboda. Možda primijetite crvenilo na tom mjestu. Često se pojave samo crvenilo ili oteklina, a u ozbiljnijim slučajevima mogući su znakovi poput povraćanja, proljeva i šoka. U tom slučaju hitno potražite pomoć veterinara', upozorava. Nerijetko se dogodi da pčela uleti psu u usta, a u tom slučaju treba odmah potražiti veterinarsku pomoć jer zbog otekline može doći do gušenja.

Ugriz zmije

Kućnog ljubimca može ugristi i zmija, a u tom slučaju bolno će cviliti i pojavit će oteklina na mjestu ugriza.

'U tom slučaju bitno je potražiti pomoć veterinara jer neki simptomi mogu nastupiti tak nakon nekoliko sati. Pas najčešće bude ugrizen za njušku ili ekstremitete. Isperite mjesto ugriza običnom vodom. Važno je imobilizirati psa tako da mjesto ugriza bude niže od razine srca i podvezati ozlijeđeni ekstremitet 5-10 centimetara od mjesta ugriza. Nemojte pritom potpuno prekinuti cirkulaciju. Također nemojte zarezivati ni isisavati otrov. Kako biste izbjegli bliski susret sa zmijom, izbjegavajte šetnje šikarom i neoznačenim stazama te vodite psa na povocu', kaže Ćosevska.

Pripazite i na otrovne biljke

I neke biljke mogu biti opasne za pse.

'Postoji cijeli niz biljaka otrovnih za ljubimce, no psi vrlo rijetko pojedu količinu koja bi mogla izazvati ozbiljnije simptome. Biljka koja im predstavlja najčešću opasnost je klas. On nije otrovan, ali bodljice se zabodu najčešće u šapu, uho, oko, nos ili genitalno područje i zbog njihove građe (sitne bodlje okrenute unatrag) ukopavaju se duboko pod kožu. Pas će u tom slučaju lizati ili češati mjesto uboda. Kao prevenciju izbjegavajte šetnju područjem ispunjenim klasom i obavezno pregledajte kožu psa nakon šetnje. Svakako mu održavajte dlaku urednom i po potrebi koristite zaštitne ovratnike za uši ili zaštitu za šapice', upozorila je veterinarka.