Hipertenzija, hipotenzija, sistolički tlak, dijastolički tlak. Kada govorimo o tlaku, najčešće koristimo ove izraze, no znate li, zaista, što oni znače? Saznajte koje su optimalne, a koje opasne granice krvnog tlaka, kako ga možete sniziti i zašto je bitno redovito ga kontrolirati
Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu našeg tijela, a stvara se radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) tlak se snizuje. Upravo zato se mjere dvije vrijednosti krvnog tlaka: gornja vrijednost (sistolički) i donja vrijednost (dijastolički krvni tlak).
Koje su optimalne vrijednosti krvnog tlaka?
Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg. Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg. Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159 mmHg, a dijastolički tlak između 90 i 99 mmHg. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca. Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179 mmHg, a dijastolički između 100 i 109 mmHg. U tom slučaju biste trebali kontrolirati tlak kod liječnika kroz jedan mjesec. Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 mmHg na više i dijastolički od 110 mmHg na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jedan tjedan.
Tlak bi trebalo izmjeriti u sjedećem položaju, u mirnom stanju i mjerenje provoditi tri puta. Uzmite srednju vrijednost koja će vam reći koliki je vaš tlak.
Što je to hipertenzija?
Hipertenzijom se smatra stanje kod kojega su vrijednosti krvnog tlaka trajno na razini ili iznad 140/90 mmHg. Predstavlja glavni faktor rizika od razvoja moždanog udara, srčanog udara, zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika kroničnog oštećenja bubrega. Visoki krvni tlak odgovoran je za prosječno 7,1 milijuna smrti godišnje širom svijeta. Na tlak možete utjecati i promjenom prehrane, ako ga želite sniziti obavezno jedite dovoljno voća i povrća. U svoj dnevni jelovnik uključite ribu, ulje lanenih sjemenki, sok brusnica i celera, jabučni ocat, lubenicu, maslinovo ulje, cjelovite žitarice i krastavce. Smanjite unos soli – preporučena dnevna količina iznosi jednu čajnu žličicu soli.
Što je to hipotenzija?
Hipotenzija ili niski krvni tlak jedno je od češćih tegoba s kojima se susrećemo, a podrazumijeva sistolički tlak niži od 90 mmHg ili dijastolički tlak niži od 60 mmHg. Kod niskog tlaka javlja se vrtoglavica (pogotovo prilikom naglog ustajanja), malaksalost, zamagljen vid, opća slabost ili nesvjestica. Ako je hipotenzija izraženija i traje duže, može se javiti nepravilan rad organa zbog slabog dotoka kisika, pa čak i šok. Tlak možete povisiti tako što ćete povećati unos soli, a liječnik može odrediti točnu količinu koju ne biste trebali prekoračiti. Također se preporučuje veći unos vode i kofeina kako biste spriječili dehidraciju. Više pročitajte na ordinacija.hr.
