Neki mirisi se doživljavaju ugodnijima od drugih, a znanstvenici su sad otkrili da je miris vanilije rangiran kao najugodniji, bez obzira na kulturno porijeklo.

I znanost je potvrdila da je ljudima bez obzira gdje žive najpopularniji miris vanilija. To znači da bi sklonosti prema određenim mirisima mogle imati evolucijske korijene u našoj prošlosti

S popisa od deset jedinstvenih mirisa, ispitanici iz različitih kulturnih sredina svi su vaniliju ocijenili najugodnijom, piše Science Alert.

Istraživači sugeriraju da može postojati evolucijska osnova za univerzalnu preferenciju arome.

'Kulture diljem svijeta rangiraju različite mirise na sličan način, bez obzira odakle dolaze, ali preferencije mirisa imaju osobnu - iako ne kulturnu - komponentu', kaže autor studije Artin Arshamian, neuroznanstvenik s Karolinska instituta u Švedskoj.

Istraživački tim je želio utvrditi je li percepcija mirisa ista u cijelom svijetu ili su ljudi kulturološki naučili svoje preferencije mirisa. Za istraživanje su znanstvenici pitali 225 pojedinaca iz deset različitih kulturnih skupina, uključujući gradske stanovnike, autohtone lovce-sakupljače i ljude iz tradicionalnih ruralnih poljoprivrednih i ribarskih zajednica.

Sudionici istraživanja zamoljeni su da pomirišu bočice koje sadrže deset mirisa, predstavljenih slučajnim redoslijedom. Zatim im je rečeno da rangiraju svaku bočicu od najugodnije do najmanje ugodne. Terenski su znanstvenici prenijeli bočice s mirisima zatim u izolirana područja kako bi tim mogao dobiti podatke od onih koji su bili malo ili nimalo prethodno izloženi mirisima Zapada, navodi Telegraph.

Tim je utvrdio da je miris kao najugodniji bio vanilin, glavna komponenta ekstrakta vanilije. Sljedeći preferirani miris bio je etil butirat, voćni miris nalik na ananas.

Kemijski spoj linalool, cvjetni i začinski miris, koji se nalazi u više od 200 biljaka uključujući lavandu, zauzeo je treće mjesto.

Najmanje popularan miris bila je izovalerijanska kiselina, spoj prodornog, oštrog mirisa uobičajenog u siru, sojinom mlijeku i - znojnim nogama, piše Science Alert.

Analizirajući podatke, znanstvenici su otkrili da utjecaj kulturne pozadine igra samo malu ulogu u preferiranju mirisa. Osobne preferencije činile su oko 54 posto izbora ljudi. Među kulturama, sudeći po svemu, postoje sličnosti u pogledu mirisa koji se ljudima sviđaju ili ne.

Ove međukulturalne preferencije za određene mirise mogle bi imati korijene u ljudskoj evoluciji, što bi zahtijevalo dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo.