Što određenu biljku čini invazivnom biljkom i zbog čega je se može smatrati korovom? Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi se odnosi na razumijevanje samog koncepta invazivnosti: invazivnim biljkama se smatraju vrste koje nisu autohtone za određeni ekosustav te čija prisutnost može uzrokovati ekološku ili ekonomsku štetu. Korov je, s druge strane biljka koje može izludjeti svakog vrtlara, biljka koja je neprikladna za vrt ili pak ona biljka koju smo s užitkom zasadili, a onda ju je postalo teško kontrolirati. Takva biljka lako preuzima površinu vrta, a može čak predstavljati i smetnju susjedstvu.

Svijet invazivnih biljaka i sorti cvijeća koji u konačnici predstavljaju korov nije jednostavan ni crno-bijel. Naime, prilikom obilaska vrtnih centara očekivali bismo da nam neće biti ponuđene biljke koje mogu izazvati probleme. No, kako se kasnije ispostavilo, neke invazivne biljke su stvarno lijepe i dolaze u svim oblicima i veličinama, zbog čega ih je teško razaznati. Čak i pomna briga oko takvih biljaka i revno obrezivanje prije nego li razviju sjeme i biljka se nepovratno proširi, nije nužno pouzdano. Ptice i vjetar vrlo lako mogu sjeme proširiti na osjetljiva, divlja područja. Stoga je svakako preporučljivo znati trikove kako na vrijeme uočiti korov u vrtu.

Bacite oko na susjedovo dvorište

Kako biste identificirali korov i invazivne biljke uobičajene za određeno područje, preporučljivo je proučiti knjige i vrtlarske priručnike specifične za područje na kojem se nalazi vaš vrt. Invazivne biljke se obično definiraju regionalno, što znači da ono što se smatra problematičnom biljkom u jednom području može predstavljati dobru i poželjnu biljku u drugom području.

Za početak je ponekad dovoljno baciti oko na susjedovo dvorište. Naime, korov i invazivna biljke iz vašeg vrta vrlo lako i često će se proširiti i na susjedov vrt. Korov raste tako da zaguši vrt te svojim širenjem krade svjetlo, prostor i hranjive tvari iz tla drugim biljkama onemogućujući im rast.

Odredite raste li biljka pretjerano agresivno

Biljke koje rastu previše agresivno i imaju ekstenzivne korijenske sustave koji dominiraju tlom i šire se daleko od matične biljke također su veliki problem. Zimzelen ( Vinca minor) dobar je primjer. Ovaj tip biljke obično imaju plitku strukturu korijena koja ne veže tlo učinkovito. U tom slučaju, kada zahvate velike površine postoji veća mogućnost erozije tla uslijed kišnih oluja nego li da na istom području rastu raznolike biljke s različitim strukturama korijenja.

Biljke koje uspijevaju na nepovoljnim područjima

Budite oprezni s biljkama koje bez problema uspijevaju na zapuštenim, neodržavanim ili neobrađenim područjima, pokazujući kako itekako pobjeđuju u igri 'opstanak najjačih'. Jedna od takvih biljaka je Lantana camara, porijeklom iz Južne Amerike, razgranatih stabljika, ova biljka može narasti do 2 m visine i širine.