Naše raspoloženje uvelike doprinosi opasnosti od prejedanja, a brojna istraživanja redovito ukazuju da negativno raspoloženje rezultira povećanim rizikom od prejedanja. Pod negativnim se raspoloženjem podrazumijevaju strah, tuga, ljutnja, ogorčenost, frustriranost i stres.

Ponekad ih može pobuditi i sam način prehrane, i to u slučajevima kad je svakodnevni jelovnik suviše ograničen, ako ne pruža užitak ili ako mu nedostaje kreativnosti. Odlučite li se za svježe, cjelovite i prirodne namirnice i slasne recepte koji se jednostavno pripremaju, zajamčeno ćete smanjiti pojavu negativnog raspoloženja izazvanog prehranom, savjetuje George Mateljan u svojoj hit knjizi 'Mršavljenje bez dijete' u izdanju Planetopije. Naravno, kad su drugi okidači u pitanju, poput posla, ljubavnih problema ili stresa, važno je da se bacite na smišljanje kvalitetnijih rješenja u spomenutim područjima vlastitog života.

Prejedanje uvjetovano vanjskim faktorima
Ova vrsta prejedanja rezultat je prevelike izloženosti prehrambenim poticajima koji nas neprestano okružuju. Budući da živimo u kulturi koja nas na svakom koraku bombardira hranom, pa je tako ne pronalazimo samo na raznim okupljanjima, već smo svakodnevno bombardirani iz različitih medija. Što češće nasjedamo na te reklamne poruke, to ćemo biti skloniji prejedanju. U istraživanju ovog tipa prejedanja ključnim čimbenikom smatra se prisutnost masnih ili prerađenih namirnica i drugih gotovih proizvoda koji su nam uvijek nadomak ruke.

Prejedanje uvjetovano restrikcijom hrane
Upravo se ovaj obrazac prejedanja najčešće istražuje, a u pitanju je zapravo pobuna koja se događa u nama kad smo suviše ograničili vrste namirnica koje si dopuštamo u prehrani. Naime, što se nerazumnije ograničavamo, to više riskiramo prejedanje! U nekim su studijama znanstvenici iznijeli pretpostavku da ventromedijalni prefrontalni korteks može biti uključen u ovakav tip prejedanja. Spomenuto je područje mozga djelomično odgovorno za našu sposobnost razmatranja dugoročnih posljedica trenutačnih odluka. Pojedinci s oštećenjima spomenutog korteksa češće donose odluke koje su usredotočene na sadašnji trenutak i ne znaju kako dugoročne posljedice okrenuti u svoju korist. Suviše restriktivni oblici prehrane mogu vas dovesti u istovjetnu situaciju: počet ćete zaboravljati dugoročne aspekte mršavljenja i dugovječnog zdravlja i umjesto toga samo razmišljati o namirnicama koje niste konzumirali u posljednja 24 sata.

Prejedanje uvjetovano pogrešnom procjenom
Prejedanje ne mora podrazumijevati konzumaciju golemih porcija hrane, niti konzumaciju istog obroka nekoliko puta zaredom. Što se tiče regulacije tjelesne mase, većini je teško procijeniti količinu konzumirane hrane i manja pogreška u procjeni može dovesti do debljanja, a ne mršavljenja, ili obrnuto. Recimo da konzumirate salatu pet dana u tjednu i uvjereni ste da je začinjate tek jednom žlicom ulja i octa, a zapravo redovito koristite dvije. To znači da u godinu dana spomenuta razlika do jedne žlice ulja donosi 31.200 kalorija više, odnosno 4,5 kg viška tjelesne mase.

Prejedanje je ujedno posve prirodna pojava
Prevelika konzumacija ukusne hrane nije samo uobičajena nego i posve prirodna pojava jer je normalno da želimo jesti više hrane koja nam je ukusna, no pouzdamo li se u svoje okusne pupoljke, vrlo je vjerojatno da ćemo se prepustiti prejedanju. Upravo se zato treba usredotočiti na prehrambeno bogatstvo namirnica kao osnovicu plana mršavljenja. Osim slasna okusa optimalna zaliha hranjivih tvari je presudna želite li izbjeći prejedanje.