Više od polovice Hrvata ima prekomjernu težinu, odnosno 63 posto muškaraca i 54 posto žena, a svaki drugi čovjek u Hrvatskoj umre od kardiovaskularnih bolesti koje su izravno vezane uz prehranu, rečeno je na okruglom stolu 'Prava cijena hrane'
'Način na koji se hrana proizvodi i konzumira ima ogroman utjecaj na naše zdravlje, okoliš i društvo u cjelini. Današnji prehrambeni sustav ostavlja posljedice u vidu degradacije prirode i okoliša, porasta kroničnih bolesti povezanih s hranom, smanjena vitalnosti ruralnih krajeva i lošeg položaja poljoprivrednih proizvođača, te troškova koje snosi cijelo društvo', istaknula je direktorica ekološkog instituta Ecologica Sonja Karoglan Todorović
U Hrvatskoj, kao i u Europi, traje prava epidemija debljine, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa te bolesti dišnih puteva. Karoglan Todorović navela je najnovije podatke o 63 posto muškaraca i 54 posto žena s prekomjernom težinom, a imamo i 20 posto pretilih, čime se Hrvati ubrajaju u debele nacije.
Kod nas je čak 93 posto smrtnosti uzrokovano tzv. nezaraznim kroničnim bolestima (kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, malignim bolestima). Svaki drugi čovjek u Hrvatskoj umre od kardiovaskularnih bolesti koje su izravno vezane za prehranu, dok svaki deseti stanovnik ima dijabetes.
Podaci govore da su izravni troškovi HZZO-a 2009. za liječenje dijabetesa iznosili 2,5 milijardi kuna, odnosno 12 posto ukupnog proračuna te ustanove.
U Hrvatskoj se baci od 400 do 900 tisuća tona hrane
Iako ne postoje sigurni podaci za Hrvatsku, procjena je da se godišnje baci od 400 do 900 tisuća tona hrane, odnosno pola kilograma hrane dnevno. U novčanom smislu, godišnje se kroz hranu baci između četiri i devet milijardi kuna godišnje, kaže Karoglan Todorović.
Na svjetskoj razini baca se trećina hrane, od koje bi se moglo prehraniti 1,3 milijarde ljudi, a proizvodi se i trećina kalorija više nego što je potrebno da se prehrani čovječanstvo.
U ovom trenutku na svijetu je 800 milijuna ljudi koji su neuhranjeni i više od dvije milijarde ljudi koji su predebeli.
'Ovakav kakav jest, prehrambeni sustav nije održiv pa ga moramo preispitati i promijeniti od početka - od proizvodnje, konzumacije i otpada, i to moraju biti promjene velikih razmjera', poručila je Karoglan Todorović
Smatra da je bitno doći do novih politika koje se odnose na poljoprivredu, zdravstvo i školstvo, a s druge strane potrebne su nove tehnologije i modeli. Potrebno je, ističe, mijenjati modele koji su se pokazali problematičnima - sustave potpora, pogodovanje velikima te predavanje našeg prehrambenog suvereniteta u ruke velikih korporacija.
