Znanstvenici su u studiju uključili više od 1200 djevojaka u dobi od 6 do 8 godina u San Franciscu, New Yorku i području Cincinnatija, a djevojčice su u istraživanju sudjelovale od 2004. do 2011. godine. Znanstvenici su zaključili kako djevojke u SAD-u danas ranije ulaze u pubertet nego u prethodnim desetljećima. Znanstvenici su ulazak u pubertet definirali kao životnu dob u kojoj se djevojkama počinju razvijati grudi, piše Huffington Post. Kao glavni čimbenik sve ranijeg ulaska u pubertet znanstvenici smatraju sve češću pretilost u djece.

Istraživanje je pokazalo kako djevojčice bjelkinje u pubertet ulaze prosječno s 9,7 godina , što je tri do četiri mjeseca ranije nego što je pokazala studija 1997. godine, i mnogo ranije od prosječne dobi navedene u podacima iz 1960. godine.

Djevojčice crne puti u prosjeku u pubertet ulaze s 8,8 godina, što se ne razlikuje od podataka u prethodnim studijama. Prosječna dob ulaska u pubertet latino djevojaka je 9,3 godina, te 9,7 godina za azijske djevojčice, pokazalo je istraživanje.

U skladu s prethodnim istraživanjima, znanstvenici su također otkrili kako je pretilost snažno povezana s početkom puberteta, a djevojke s višim indeksom tjelesne mase (BMI) u prosjeku ranije ulaze u pubertet, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Pediatrics.

'Utjecaj BMI-ja na ulazak u pubertet u današnje doba ima veći utjecaj nego genetika i rasa. Današnje djevojke su rođene i odrasle u jeku epidemije pretilosti', kaže doktor Frank Biro, profesor pedijatrije u Cincinnati Children's Hospital.

Marcia Herman-Giddens, znanstvenica na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, kaže kako trend sve ranijeg ulaska u pubertet traje već dva desetljeća te da svaka nova studija to i potvrđuje i pokazuje kako je ulazak djevojčica u pubertet sve raniji i raniji.

Postoje brojne teorije zašto je pretilost povezana s ranijom ulaskom u pubertet. Jedna govori da prehrana dovodi do kaosa s unutarnjim satom, što pak mijenja ravnotežu hormona u tijelu. Druga tvrdi da višak masnog tkiva potiče tijelo na proizvodnju hormona koji uzrokuju početak puberteta.

Međutim, danski znanstvenik dr. Anders Juul smatra da pretilost ne uzrokuje raniji razvoj grudi. Vjeruje da veću ulogu u ranijem sazrijevanju igraju razina tjelovježbe i zagađenje okoliša.

Nekoliko faktora osim pretilosti može utjecati na razvoj djevojčica. Tako su današnje djeca znatno manje aktivna, konzumiraju manje voća i povrća, a prehrana bogata mesom i mliječnim proizvodima zajedno s velikim količinama stresa koji vlada u brojnim obiteljima nalaze se među brojnim faktorima koji mogu dovesti do ranijeg puberteta.

'Svaka djevojka u svakodnevnom okruženja izložena je brojnim faktorima u okolišu, koji prije nekoliko desetljeća nisu niti postojali, a mogu potaknuti raniji pubertet. Međutim, još uvijek nije jasno kako ti faktori utječu na pojavu ranog puberteta', kaže Marcia Herman-Giddens.

Bez obzira na uzroke tog trenda, ranije sazrijevanje može imati dugoročne medicinske posljedice. 'Studije su pokazale kako su djevojke koje ranije uđu u pubertet izložene većem riziku od visokog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. Ranije sazrijevanje može imati i socijalne posljedice. Postoji velika neusklađenost oko toga kako djevojke koje rano uđu u pubertet izgledaju te kako se ponašaju u interakciji s drugim ljudima', naglašava Biro.