Svoj glazbeni identitet većina nas formira tijekom adolescencije, no iako se ukus može mijenjati s vremenom, istraživanja pokazuju da ipak preferiramo glazbu iz adolescentskih godina, uglavnom iz razdoblja u kojem smo imali od 10 do 30 godina - a vrhunac je u 14. godini.

Glazbeni ukus najčešće se identificira prema preferiranim žanrovima, međutim točniji način razumijevanja preferencija su glazbeni atributi, kažu znanstvenici. Prema jednom modelu, postoje tri dimenzije glazbenih atributa: uzbuđenje, valentnost i dubina.

'Uzbuđenje je povezano s količinom energije i intenzitetom glazbe', rekao je za Washington Post David M. Greenberg, znanstvenik sa Sveučilišta Bar-Ilan i Sveučilišta Cambridge. Punk i heavy metal pjesme, kao što je 'White Knuckles' benda Five Finger Death Punch, jako su uzbudljive, pokazalo je istraživanje koje je proveo Greenberg.

Valencija je pak spektar od negativnih do pozitivnih emocija. Živahne rock i pop pjesme, kao što je 'Razzle Dazzle' Billa Haleyja & His Comets, imale su tako visoku vrijednost valencije.

Dubina ukazuje na razinu emocionalne i intelektualne složenosti. 'Otkrili smo da bi glazba repera Pitbulla bila niske dubine, a klasična i jazz glazba mogle bi biti jako duboke', kaže Greenberg.

Reci mi što slušaš pa ću ti reći kakav si

Također, glazbeni atributi imaju zanimljive međusobne odnose. 'Velika dubina često je povezana s nižom valencijom, tako da tuga u glazbi također izaziva dubinu u njoj', kaže znanstvenik.

Osim toga, preferiramo glazbu umjetnika s čijom se osobnošću poistovjećujemo. U istraživanju iz 2021. sudionici su ocjenjivali osobine ličnosti umjetnika koristeći model 'velikih 5', što se odnosi na otvorenost, savjesnost, ekstraverziju, ugodnost i neurotičnost (OCEAN). Prema ispitanicima, David Bowie pokazao je visoku otvorenost i neurotičnost dok je Marvin Gaye pokazao visoku ugodnost. Osobine ličnosti, dakle, mogu predvidjeti nečiji glazbeni ukus.

Tako su u istraživanju iz 2022. Greenberg i njegovi kolege otkrili da, unatoč socio-kulturološkim razlikama, sudionici diljem svijeta pokazuju osobine ličnosti koje su dosljedno povezane s njihovim preferiranjem određenih žanrova zapadne glazbe. Ekstraverzija je, naprimjer, bila povezana sa sklonošću optimističnoj suvremenoj glazbi, a otvorenost sa sklonošću sofisticiranim stilovima.

Što sve utječe na naš glazbeni ukus

Način na koji razmišljamo također može predvidjeti kakva glazba nam se sviđa. Studija Greenberga iz 2015. bavila se pak razlikom između onih koji razumiju svijet kroz misli i emocije ('empatizeri') u odnosu na ljude koji su zainteresirani za pravila i sustave ('sistematizeri').

''Empatizeri' preferiraju tugu u glazbi dok 'sistematizeri' preferiraju više intenziteta u glazbi. Mnogi IT stručnjaci i znanstvenici vole stvarno intenzivnu glazbu', rekao je Greenberg. Također, i 'empatizeri' i 'sistematizeri' slušaju glazbu s velikom dubinom, a dok 'empatizeri' cijene atribute koji predstavljaju emocionalnu dubinu, 'sistematizeri' preferiraju one koji predstavljaju intelektualnu dubinu i tehničku složenost.

Iako je osobnost svakako jedna od odrednica naših glazbenih preferencija, važan je i kontekst. Znanstvenik Minsu Park identificirao je vremenske obrasce važne za slušanje glazbe - ljudi imaju tendenciju slušati opuštajuću glazbu navečer i onu energičnu tijekom dana. 'Ova je fluktuacija gotovo identična bez obzira na lokaciju i druge demografske podatke', kaže Park sa Sveučilišta New York u Abu Dhabiju.

Međutim postoji isto tako osnovna razlika između ljudi iz drugačijih kultura. U Latinskoj Americi oni imaju tendenciju slušati 'uzbudljiviju glazbu u usporedbi s drugim ljudima u drugim regijama' dok u Aziji vole slušati 'opuštajuću glazbu', kaže Park. Dob i spol također su povezani s određenim glazbenim preferencijama. Mlađi ljudi obično vole intenzivnu glazbu, a stariji je ne vole, pokazuje Greenbergovo istraživanje. Slušatelji smirenije glazbe češće su žene, a slušatelji intenzivne glazbe muškarci, i to sa zapadne hemisfere.

No i faktor dobi utječe na naš glazbeni ukus. Jedna studija iz 2013. (koja je proučila podatke iz prethodnih dviju studija provedenih na više od četvrt milijuna ispitanika) pokazala je da mladi ljudi slušaju glazbu značajno češće nego sredovječne osobe. Osobnost može utjecati na naš glazbeni ukus, ali važno je napomenuti da promjene u glazbenom ukusu ne ukazuju na promjenu osobnosti. 'Čak i ako promijenimo ono što slušamo, ipak ostajemo iste osobe. Introvert se može promijeniti s vremenom... ali u konačnici će njihova srž i osnova biti introvertiranost', kaže Greenberg.