U zimskim mjesecima, u kojima više boravimo u zatvorenim prostorima, posve je očekivano da smo i izloženiji brojnim bolestima koje kruže, od prehlada i viroza, uključujući gripu i covid, do hripavca.

Kako to sada izgleda dobiti koronu? Mnogi se žale da im je treći 'napad' covida bio znatno gori nego prethodna oboljenja. Svi se pitaju zbog čega se to događa.

Osim toga, treba naglasiti da je korona uvijek izazivala vrlo širok raspon simptoma. Čak i prije cjepiva neki sretnici jedva da su se razboljeli ili čak nisu razvili simptome. I dok je za neke covid prošao uz malo šmrcanja i kašljanja, čak ni dovoljno da ih natjera da kopaju po ormariću u kupaonici da bi si olakšali simptome, neki su završili u bolnici i jedva se izvukli te je diljem svijeta, nažalost, bilo puno smrtnih slučajeva.

Ali znanstvenici specijalizirani za naš imunološki sustav upozoravaju da covid još uvijek uzrokuje ozbiljne infekcije te da bi mogle biti gore nego prije i onesposobiti nas tjednima.

Znanstvenici upozoravaju i da su razine antitijela protiv covida koje sad imamo vrlo vjerojatno jako niske. Sve se sada svodi na bitku između samog virusa i obrane, odnosno imunološkog sustava našeg organizma.

Najranije faze zaraze, upozoravaju znanstvenici, presudne su jer određuju koliko će se virus učvrstiti u tijelu i koliko će to ozbiljno biti. Međutim slabljenje imuniteta i razvoj virusa 'preokreću vagu'.

Profesorica Eleanor Riley, imunologinja sa Sveučilišta u Edinburghu, i sama je proživjela dramatične dane nakon što se zarazila koronom, a bolest je bila daleko gora od očekivanog. 'Razine antitijela sada su vjerojatno vrlo niske u odnosu kad je cjepivo predstavljeno', objašnjava ona. Antitijela su poput mikroskopskih projektila koji se lijepe na površinu virusa i sprječavaju ga da zarazi stanice u tijelu. Dakle, ako imate mnogo antitijela, ona mogu brzo uništiti virus i svaka će infekcija biti kratka i blaga.

'Sada, budući da su antitijela niža, prolazi veća doza i uzrokuje teži napad bolesti', kaže prof. Riley.

Razina antitijela relativno je niska jer je prošlo dosta vremena otkad su mnogi od nas bili cijepljeni (ako ste mlađi i zdravi, uglavnom se radilo samo o dvije doze i docjepljivanju) ili zaraženi, što također pojačava imunitet, piše BBC.

Profesor Peter Openshaw s Imperial Collegea u Londonu kaže: 'Ono što je prije činilo veliku razliku bila je rasprostranjenija akcija cijepljenja - čak su se i mladi odrasli uspjeli cijepiti, a to je napravilo veliku razliku', dodaje on.

Što je s docjepljivanjem?

U prilog ne ide ni to što se sve manje ljudi docijepilo: prošle zime cjepivo je bilo dostupno svim starijim od 50 godina, a sada samo starijima od 65 godina, osim ako niste u rizičnoj skupini. Prof. Openshaw kaže da nije paničar, ali misli da će rezultat biti 'puno osoba koje će imati prilično gadnu bolest što će ih 'nokautirati' na nekoliko dana ili tjedana'.

'Također čujem za ljude koji su imali gadno iskustvo s koronom, a inače su mladi i u dobroj formi. To je iznenađujuće lukav i otporan virus od kojeg se ljudi ponekad prilično razbole, a povremeno dovodi do dugog covida', kaže. On smatra da postoji 'jako dobra šansa' da ste u riziku ako primjerice niste dobili covid u protekloj godini. Službena je odluka vlade Ujedinjenog Kraljevstva da se cijepe oni koji su imunokompromitirani ili im je potrebno bolničko liječenje da bi se smanjio pritisak na Nacionalnu zdravstvenu službu. 'Ali to ne znači da ljudi mlađi od 65 godina neće dobiti covid i da se neće osjećati prilično bolesno. Mislim da je posljedica nepoticanja na cijepljenje tih ljudi to da imamo više njih koji su odsutni s posla tjedan, dva ili tri tijekom zime', dodaje prof. Riley.

Odluke o tome tko će se cijepiti nisu jedino što se promijenilo - mijenja se i virus. Antitijela su vrlo precizna jer se oslanjaju na blisko podudaranje između antitijela i dijela virusa na koji se lijepe. Što više virus evoluira kako bi promijenio svoj izgled, to su antitijela manje učinkovita.

'Virusi koji sada kruže prilično su imunološki udaljeni od izvornog koji je korišten za izradu prvih cjepiva ili koji ih je posljednji zarazio. Mnogi ljudi imaju vrlo slab imunitet na varijantu omikron i njene podvarijante', rekao je profesor Openshaw.

Ali to ne znači da postoji veća vjerojatnost da ćete se kritično razboljeti ili da ćete trebati bolničko liječenje. Naime različiti dijelovi našeg imunološkog sustava, tzv. T-stanice, aktiviraju se kada je infekcija već u tijeku i 'obučeni' su prošlim infekcijama i cjepivima. T-stanice je lakše zbuniti virusima koji mutiraju jer uočavaju stanice zaražene covidom i uništavaju ih.

'Oni će vas spriječiti da se teško razbolite i završite u bolnici, ali u tom procesu ubijanja virusa postoji kolateralna šteta zbog koje se osjećate prilično loše', kaže profesor Riley. Oslanjanje na naše T-stanice za borbu protiv covida je ono što rezultira bolovima u mišićima, groznicom i zimicom.

Stručnjaci kažu i da postoje još četiri ljudska koronavirusa, povezana s covidom, koja uzrokuju simptome obične prehlade. Jedan od razloga zbog kojih se smatra da su blagi jest to što ih prebolimo u djetinjstvu, a zatim tijekom života. Profesor Openshaw zaključuje da definitivno 'još nismo gotovi' s covidom, ali 'ponovljenom infekcijom trebali bismo izgraditi prirodni imunitet'.