Kosti su aktivno živo tkivo u tijelu, a građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. Čine oko 12 posto do 15 posto naše tjelesne težine, a izgrađene su tako da izdrže velik stres prilikom aktivnosti poput hodanja, trčanja i skakanja. Ljudski kostur tako ima čak 206 kostiju.

Dr. Chad Deal, reumatolog i voditelj američkog Centra za osteoporozu i metaboličke bolesti kostiju iz Klinike Cleveland, dao je nekoliko korisnih savjeta o tome što možemo sami učiniti da kosti i zglobove održimo što dulje zdravima.

Dobro je poznata činjenica da je kost živo tkivo koje se neprestano obnavlja. 'Vaš je kostur potpuno nov svakih pet do 10 godina', kaže dr. Deal.

Kada se rodimo, imamo oko 300 kostiju, ali s vremenom završimo samo s 206 njih. To je zato što se mnoge kosti, poput onih u lubanji, spajaju dok rastemo.

Kada kosti prestaju rasti?

U djetinjstvu i adolescenciji kosti rastu i izgrađuju se pa u 20-ima gustoća minerala u njima dostiže vrhunac. S godinama koštana masa može se stabilizirati ako vodite zdrav način života koji uključuje adekvatne količine kalcija, vitamina D i tjelovježbu - ili će u protivnom vaša koštana masa početi polako opadati (u tom će slučaju gubitak koštane mase nadmašiti izgradnju kostiju).

Gustoća kostiju, objašnjava dr. Deal, opada ako ne vježbate dovoljno te ne unosite hranom potrebne količine kalcija, vitamina A, vitamina K i vitamina D.

Kako starost utječe na kosti?

Prirodni gubitak koštane mase ubrzava se u srednjim godinama života. To se najčešće događa u periodu menopauze (obično oko 50. godine, a ako se dogodi prije 45. godine, riječ je o prijevremenoj menopauzi). Tijekom tog vremena opadaju razine zaštitnog estrogena. 'Muškarcima se taj gubitak događa na drukčiji način jer razina testosterona laganije opada', objašnjava dr. Deal.

Do 65. godine stopa gubitka koštane mase ujednačava se među spolovima, a zatim ona postupno opada do kraja života, zbog čega smo u većem riziku od prijeloma.

'Za svakih pet godina koje prođu nakon 65. godine rizik od prijeloma zapravo se udvostručuje', upozorava dr. Deal.

Kada se kosti počinju stanjivati?

Ako zbog njihova stanjivanja gustoća kostiju padne ispod normalne, javlja se osteopenija ili osteoporoza, što ih oslabljuje. Ovaj tihi problem obično ne uzrokuje simptome, ali vas dovodi u opasnost od ozljeda.

Ukoliko vam je utvrđena osteopenija (smanjena gustoća kostiju nastala zbog gubitka koštane mase), postoji rizik da će vam tijekom vremena gustoća kostiju postati izrazito niska, što zapravo znači da bolujete od osteoporoze. No to ne znači da će sve osobe koje boluju od osteopenije razviti i osteoporozu.

'Važno je znati da su dvije trećine ozljeda kralježnice asimptomatske. A većina ih se događa kod pacijenata s osteopenijom, ne i osteoporozom, pa su važni rana identifikacija, prevencija i liječenje', naglašava stručnjak.

Kako zaštititi kosti?

Postoje neke stvari koje možete sami poduzeti da bi vaše kosti bile jake i zdrave:

1. Pripazite na prehranu

Kalcij i vitamin D zajedno rade na jačanju i zaštiti kostiju, stoga jedite hranu bogatu ovim visokovrijednim tvarima kako biste održali njihovo zdravlje. Kalcij je vrlo poželjan među suplementima, s preporučenim dnevnim unosom od 1000 do 1200 miligrama dnevno. Kod zdravih ljudi, potrebna dnevna količina vitamina D varira ovisno o dobi.

2. Aktivirajte se

U ovom slučaju ne govorimo o npr. dizanju utega, već o posve lakoj aktivnosti koja čini čuda za zdravlje - hodanju. Dakle kada stavite nogu na pod, šaljete mehanički podražaj kroz svoj kostur, što potiče izgradnju kostiju. 'Aktivnosti koje uključuju petu, poput hodanja, potaknut će stvaranje novih kostiju', kaže dr. Deal.

3. Izbjegavajte pušenje

Mnogo je razloga za prestanak ili izbjegavanje pušenja, pa stavite i svoje kosti na taj popis. 'Pušenje je toksično za stanice i snižava razinu estrogena. 'Ne postoji ništa za što je nikotin dobar, uključujući kosti', napominje stručnjak.

4. Napravite testove gustoće kostiju

Žene bi trebale napraviti takve testove u dobi od 65 godina, a muškarci sa 70 godina. 'Ali ako imate kliničke čimbenike rizika za gubitak koštane mase ili prijelom, možda ćete trebati ovaj test i ranije', savjetuje dr. Deal.

Ti čimbenici rizika uključuju:

• obiteljsku povijest
• nisku tjelesnu težinu
• prethodne prijelome.

5. Uzimajte propisanu terapiju lijekovima

Ako su vam utvrđene osteopenija ili osteoporoza, određeni lijekovi mogu usporiti gubitak koštane mase. A ako ste pod visokim rizikom za razvoj tih stanja, lijekovi su od vitalnog značenja. Oni spadaju u dvije klase: antiresorptivni sprječavaju tijelo da ponovno apsorbira koštano tkivo, a anabolički izgrađuju kost kod ljudi s osteoporozom.

6. Vodite računa o drugim zdravstvenim problemima

Ako patite od poremećaja rada štitnjače, paratireoidnih poremećaja, prerane menopauze ili nekog drugog zdravstvenog stanja koje utječe na gustoću kostiju, potražite liječničku pomoć.