Nakon blagdanske euforije i velikog veselja nerijetko se događa da vas preplave negativnije emocije. Siječanj, mjesec u kojem se dogodio i najdepresivniji dan u godini, za sobom često vuče pojavu sjete, anksioznosti, neobjašnjive tuge koju efikasno možete ublažiti Lavljom grivom. Iako ste sad najprije pomislili na kralja životinja i njegovu bujnu grivu, govorimo o nečemu potpuno drugačijem i revolucionarnom u svijetu dodataka prehrani.

Borac protiv siječanjske depresije i anksioznosti

Lavlja griva ili Hericium erinaceus jestiva je gljiva koja izgledom neodoljivo podsjeća na grivu divlje mačke. Stigla je iz Azije – Japana i Kine, a raste i u Sjevernoj Americi. Jednako se koristi u medicini i kulinarstvu pa osim što obnavlja neurone, služi kao dodatak jelima. Veliki restorani i ugostiteljski lanci doslovce se grabe za ovu namirnicu koja se sastoji od čak 20 posto proteina te je okusom slična okusu škampa ili jastoga. Lavlja griva najukusnija je karamelizirana u maslinovom ulju, poprskana sakeom (japanskim vinom) te na kraju prepržena na putru. Može se konzumirati u slasnoj hrskavoj varijanti ili na još puno načina.

Lavlja griva kod nas se može pronaći u kapsulama kao dodatak prehrani. Nije lijek i uzima se uz propisanu liječničku terapiju.

• Doprinosi zdravlju živčanog sustava i poboljšava pamćenje

Kaže se da je Lavlja griva najbolja hrana za mozak jer potiče produkciju faktora rasta živaca - stanica koje mozgu pomažu procesiranje i prijenos informacija.

• Smanjuje simptome blage depresije i anksioznosti

Nova istraživanja sugeriraju da Lavlja griva zbog blagotvornog utjecaja na autonomni živčani sustav može ublažiti iritabilnost, anksioznost i depresiju.

• Podiže razinu energije

Lavlja griva je bogata antioksidantima koji podržavaju zdravlje naših stanica i olakšavaju transport energije među stanicama. Također smanjuje lučenje mliječne kiseline nakon intenzivne fizičke aktivnosti.

• Pogoduje probavnom sustavu

Prirodna antibakterijska svojstva Lavlje grive dovoljno su jaka da zaštite crijeva od štetnih bakterija, poput H. pylori. Pokazuje se učinkovitom i kod sindroma propusnih crijeva.

• Reducira upale

Kronična upalna stanja su okidač mnogih bolesti suvremenog doba. Upravo tu je Lavlja griva iznimno jaka i može značajno doprinijeti reduciranju upala.

Što je zapravo Lavlja griva i otkud dolazi?

Ova gljiva naziva se i gljivom suvremenog vremena - vremena stresa, anksioznosti i poremećaja koncentracije. Vrlo je bitna i za očuvanje crijevne flore te u ojačavanju imuniteta.

Naime, Lavlja griva sadrži iznimnu kombinaciju nutritivnih sastojaka pa se preporučuje uzimati je u kapsulama kao dodatak prehrani. Vegetabilne kapsule sadrže ekološke micelije Lavlje grive (lat. Hericium erinaceus) s punim spektrom sastojaka: polisaharidi (betaglukan, arabinoksilan, glukoza, ksiloza, galaktoza i manoza), glikoproteini, ergosteroli, triterpenoid i drugi vrijedni mikronutrijenti.

Pridaju joj se razne kvalitete: zahvaljujući cijatanu koji ima u sebi ublažit će simptome oboljenja u probavnom traktu, djelotvorna je u snižavanju kolesterola i šećera u krvi, a ništa manje i kad je riječ o čišćenju organizma, pa samim time i kože čovjeka.

No njezine osnovne i najznačajnije funkcije vezane su uz poboljšavanje kognitivnih i afektivnih funkcija. Znanstvenik, mikolog i uzgajivač Lavlje grive, Peter Stamets, u svojim radovima istaknuo je dva najznačajnija istraživanja kojima je dokazano da ova gljiva ima pozitivan utjecaj na mozak čovjeka. Posebice u borbi protiv depresije, anksioznosti te u liječenju Alzheimerove bolesti.

Godine 1991., navodi on, Japanac Sr. Kawagishi iz ove gljive uspio je ekstrahirati dvije molekule aktivnog sastojka Cyathane derivata, koji stimuliraju proizvodnju nervnog čimbenika rasta - NGF (nerve growth factor). Od ovoga velikog saznanja brojna iv vivo i in vitro istraživanja potvrdila su da gljiva može obnoviti neurone, odnosno da Lavlja griva uspješno obnavlja mijelinski omotač nervnih stanica i pomaže kod provođenja nervnih signala kroz tkivo. Samim time, kažu, izvrstan je saveznik pacijentima oboljelim od Alzheimerove bolesti, demencije i multiple skleroze.

Još jedno manje istraživanje provedeno je 2010. godine u Japanu na grupi od 30 žena koje su patile od menopauze. Ovo istraživanje dokazalo je da su žene koje su uzimale Lavlju grivu imale veću sposobnost reduciranja depresije i anksioznosti, odnosno bile su vedrije i bezbolnije su se nosile s menopauzom.

Ova mala jestiva gljiva možda dosad nije bila cijenjena koliko zaslužuje, ali u narednim godinama zasigurno će se više uzimati u obzir u različitim kliničkim istraživanjima.