Tradiciju bojenja jaja iranski narodi njeguju preko 2500 godina, a Egipćani su poklanjali pisanice u proljeće kao simbol probuđenog života. Jaja su kao simbol ponovnog rođenja i novog života bila sastavni dio poganskog slavljenja dolaska proljeća i novog života nakon zime. Ukrašena jaja poklanjala su se bližnjima, a taj su običaj prema nekim teorijama preuzeli i kršćani, čiji proljetni blagdan Uskrs simbolizira upravo novi život uskrsnulog Isusa.

Prema drugoj teoriji, Crkva je tradiciju bojenja jaja za Uskrs preuzela od ranih kršćana iz Mezopotamije koji su ih bojili u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda. Zapisi o ovom običaju ranih kršćana nalaze se u petom broju katoličkog mjesečnika Donahoe koji je izlazio od 1878. do 1908. godine.

Postoje i teorije, raširene među istočnoeuropskim narodima, da je običaj bojenja uskrsnih jaja vezan uz Isusovu majku Mariju koja je na Veliki petak do mjesta sinovog raspeća došla s jajima. Prema jednoj verziji, krv iz Isusovih rana pala je na jaja i obojila ih u crveno, a prema drugoj verziji, uplakana Marija molila je vojnike pod križem da ne budu okrutni prema njezinom sinu. Dok je pružala vojnicima jaja, Marijine suze kapnule su na njih i ona su zasjala crvenom bojom.

Začetak tradicije bojenja jaja ne pripisuje se samo Mariji jer se i Marija Magdalena spominje u dvije varijante. Prema prvoj varijanti, Marija Magdalena je trećeg dana od Kristovog raspeća nosila košaru kuhanih jaja ženama koje su bdjele uz Isusov grob. Stigavši je zatekla otkotrljan kamen s ulaza u grob koji je bio prazan, a jaja u njezinoj košari zasjala su crvenom bojom. Druga legenda kaže kako je Marija Magdalena došla razgovarati s rimskim carem Tiberijem i pozdravila ga riječima: 'Krist je uskrsnuo', na što joj je on uzvratio: 'Krist je uskrsnuo kao što je ovo jaje crveno.' Pri tome je, ovisno o verziji legende, pokazao jaje na stolu ili jaje u njezinim rukama, koje je - čim je to izgovorio - postalo crveno.

Britanci vole svoje običaje vezati uz kraljevsku tradiciju pa ni ukrašavanje jaja uoči proslave Uskrsa nije pošteđeno toga. Za to je zaslužan engleski kralj Edward I koji je u 13. stoljeću zatražio 450 obojenih i zlatnim listićima ukrašenih jaja koja je podijelio kao uskrsne darove ostalim članovima kraljevskog kućanstva.

Simbolika boja kojima bojimo jaja

Danas su dostupni različiti materijali, boje i tehnike za ukrašavanje jaja, no mnoge obitelji drže se tradicionalnog bojenja prirodnim bojilima od kojih je, vjerojatno zbog crvene boje, najčešća ljuska crvenog luka. Za ukrašavanje se koriste tkaninom pričvršćene travke različitih oblika, na čijem će mjestu nakon kuhanja u ljusci luka jaje ostati neobojeno. Za različite motive, uzorke ili pisane poruke na jajima koristi se rastopljeni pčelinji vosak prije bojenja ili različite igle i nožići za struganje nakon bojenja, a sjaj ljusci obojenog jajeta tradicionalno daje trljanje kožom slanine.

Crvena je boja kršćanski simbol Kristove muke, Božje ljubavi, nade, energičnosti i služenja Crkvi, a predstavlja i duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi. Osim crvenom, kršćani jaja često boje žutom bojom koja označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću, a za njih je ona simbol nagrade i priznanja. Česta je i zelena boja koja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo, a za kršćane je ona simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.

Za bojanje se koriste i bijela boja, koja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost, zlatna simbolizira duhovnost i mudrost, crna predstavlja vječnost, smrt, strah i neznanje, plava je simbol istine, neba, dobrog zdravlja i vjernosti, ružičasta simbolizira uspjeh i zadovoljstvo, smeđa predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo, ljubičasta je simbol vjere, povjerenja, strpljivosti i posta, a narančasta označava izdržljivost, snagu i ambicioznost.

Igre obojenim jajima

Na našim prostorima, i u istočnijim dijelovima Europe, raširen je običaj tucanja jajima na Uskrs. I u ovoj igri postoji određena simbolika pa tako ljuska jajeta predstavlja Isusov grob, a njezino razbijanje otvaranje groba i oslobađanje Isusa.

Od ostalih igara među rasprostranjenijima je kotrljanje jaja, popularno u SAD-u. Ovu igru uobičavaju za Uskrs zaigrati i na travnjaku Bijele kuće, a kotrljanje jajeta simbolizira kotrljanje kamena kojim je bio zatvoren ulaz u Kristov grob.

U zapadnijim dijelovima Europe jaja za Uskrs donose različite životinje, od kukavice, ševe i rode do, zamislite, lisice. Ništa manje neobičan nije ni najrasprostranjeniji donositelj jaja - zec, koji je za kršćansko slavlje Uskrsa, kao simbol novog rađanja i plodnosti, preuzet iz poganskog blagdana Eostre, koji su slavili germanski narodi. Jaja koja djeca s veseljem traže u zapadnim dijelovima Europe u gnijezda je posakrivao upravo uskrsni zeko.

Je li prvo bilo jaje ili simbolika?

Uz svu simboliku i tradiciju bojenja jaja, postoji i jedan praktičan razlog za to što je proslava Kristovog uskrsnuća toliko obilježena jajima. Naime, Uskrsu prethodi četrdesetodnevno razdoblje korizme u kojemu vjernici nekada osim mesa nisu jeli ni jaja. Zalihe jaja nastojale su se potrošiti prije početka korizme i stoga su se vjerojatno dijelila malim maškarama koje su kucale od vrata do vrata. S obzirom na to da kokoši nisu pratile običaje i prehrambene navike svojih gospodara, do Uskrsa bi se skupila poveća količina jaja u domaćinstvima koja je trebalo brzo potrošiti pa su osim onih obojenih u uskrsno vrijeme česta i razna jela s njima.