Posljednjih godina proizvodi za njegu sve više zagovaraju svijest o onom što stavljamo na sebe i u sebe. Rubrika 'Vrtni spa' pravo je blago savjeta i recepata koje putem ekrana nudi Kornelija Benyovsky Šoštarić. Baziraju se na sastojcima organskog podrijetla koji se lako mogu nabaviti u trgovinama zdrave hrane, na tržnicama ili u vlastitom vrtu. Primjerice, za 'zdravu' pastu za zube ne treba nikakvo kuharsko umijeće. Gotova je za tren, a nema fluora ni ikakvih drugih štetnih tvari. Isto vrijedi za ostale pripravke za njegu tijela i kose, ali i za čajeve.

U novoj jesenskoj shemi gledamo vas u rubrici 'Vrtni spa' u sklopu emisije 'Kod nas doma'. Čime ćete intrigirati gledatelje, što će sve moći saznati, naučiti?

Rubrika 'Vrtni spa' posvećena je svima onima koji izvor njege, zdravlja i opuštanja traže u biljnom svijetu, u ambijentu zelenila, mirisa i zvukova koji regeneriraju. Prateći sezonu i dozrijevanje plodova u vrtu, otkrivam rješenja i recepte koji nam mogu pomoći da se osjećamo lijepo, njegovano i zdravo. Pripremat ću ukusne čajeve, svježe maske za lice, tonike i kreme, sve na prirodnoj bazi, bez suvišne kemije, umjetnih boja ili štetnih konzervansa.

Što će biti s jednom od mnogima omiljenom 'Vrtlaricom'?

'Vrtlarica' ide dalje. Ovih dana dovršavamo snimanje zadnjeg od 12 novih nastavaka i nakon toga započinjemo montažu. Ovaj posao nažalost ne ostavlja puno mogućnosti za odmor, pa tako već godinama nakon ciklusa snimanja i produkcije, koji se odvijaju tijekom toplijeg dijela godine, odmah započinjemo zimski ciklus, kada sve te materijale povezujemo u cjelinu. Dok se većina tijekom ljeta odmara, mi radimo, tako da je za mene do daljnjega godišnji odmor tek nedostižan san.

Kad je riječ o prirodnoj kozmetici, zašto je ona bolja od kozmetike koja se može nabaviti u trgovinama, koje su njezine dobrobiti?

Prirodni pripravci za njegu kože ne sadržavaju sastojke poput sintetskih emulgatora, umjetnih boja i mirisa. Još je važnije to što u njima nema konzervansa, odnosno kemikalija kao što su parabeni koji se nalaze u šamponima, regeneratorima, kremama za lice, losionima i čitavom nizu preparata koje svakodnevno nanosimo na kosu i kožu. Njihova je svrha da čuvaju proizvod od kvarenja kako bi, ako treba, godinama stajali na policama trgovine. Naime kada kažem godinama, to može biti prilično rastezljiv pojam. I sama sam se u to uvjerila jer imam kod kuće kremu, vrlo poznate kozmetičke kuće, koju namjerno držim u kupaonici već više od 15 godina. Kada je otvorim, i dalje miriše divno i uopće se nije promijenila, a to znači da je prepuna konzervansa. Kada tako nešto vidite na svoje oči, više vam ne pada na pamet da to stavite na svoju kožu.

Nasuprot tomu, prirodna krema, koja u sebi nosi miris i boju koja potječe od biljaka, uvijek se priprema od svježih sastojaka i ne može trajati dulje od tri mjeseca, unatoč tomu što se drži u hladnjaku. Osim toga, troškovi njege bitno su manji, pa čak i kada koristimo isključivo organski proizvedeno voće i povrće. Dapače, u većini slučajeva nije ni potrebno posebno kupovati namirnice za prirodne pripravke jer su za većinu potrebne tako male količine da ih bez problema možemo pripremiti od ostataka. Ne treba ovdje zaboraviti i na ambalažu. Razmislite samo koliko toga završava u otpadu, a odnosi se isključivo na razne posudice, kutije, plastične tube, čepove i folije kojima punimo otpad gotovo na dnevnoj bazi.

Na tržištu ima puno proizvoda prirodne kozmetike, kako znati što odabrati?

Prirodna kozmetika, točnije prirodni preparati za njegu jako se razlikuju. Marketing naveliko koristi pojmove 'bio' ili 'natural', no ne uvijek na pravom mjestu. Naime oznaku biokozmetike unutar EU-a mogu dobiti proizvodi koji sadržavaju otprilike 95 posto sastojaka prirodnog porijekla. Ostatak su nažalost sintetski dobiveni emulgatori i konzervansi bez kojih nije moguće održati trajnost. Takvi proizvodi svakako su zdraviji za kožu od konvencionalnih, no i dalje su, po mome mišljenju, inferiorni u usporedbi sa svježe pripremljenim kremama, balzamima ili maskama nastalima kod kuće. Uostalom, kako može biti bolja maska za lice koja stoji godinu dana u plastičnoj ambalaži od one koju ja pripremim za pet minuta od soka krastavca, jogurta i meda?

Beauty industrija prepoznata je kao zagađivač okoliša broj jedan te je prešišala čak i prehrambenu industriju, pa je jedno od gorućih ekoloških pitanja. Koja su po vama tri ključna proizvoda za njegu kože?

Tonik za čišćenje lica, kako biste uklonili šminku i nečistoće iz okoliša koje prirodno završavaju na koži, zatim hidratantna krema za zaštitnim faktorom SPF 30, koja će vas štititi od štetnog djelovanja UV zraka koje značajno utječu na starenje, te na kraju za žene starije od 30 godina hranjiva noćna krema, odnosno serum. Svi ostali proizvodi dio su dodatne njege koju si možemo priuštiti kada imamo malo vremena za sebe, poput svježe pripremljenih maski za lice, pilinga ili šumećih tabletica za parenje.

Svjedočimo velikim klimatskim promjenama. Ima li kod nas svijesti o tome i što svako kućanstvo može učiniti kako bi se barem malo 'odužilo' prirodi?

Neki se pojedinci jako trude i nisu im više potrebna nikakva posebna pojašnjenja ili poticaji. No ima puno ljudi koji nisu baš motivirani da odvajaju otpad, smanje količinu plastike, kompostiraju ili na posao odlaze na biciklu. Ne vide u tome korist za sebe, već samo gubitak vremena. Na neki način ovdje možemo govoriti i o nedostatku empatije prema generacijama koje će nas naslijediti. To je, čini mi se, srž problema. Suvremena zapadna civilizacija je razmažena, konzumeristička i usmjerena sebi. Kupujemo previše svega, pa tako i previše kozmetičkih proizvoda koji nam zapravo ne trebaju, zbog čega nastaje značajan ekološki otisak. Paradigma 'živjeti u trenutku' skupo će nas koštati, a to će najviše osjetiti naša djeca. Zbog toga mi se čini da je briga o klimi duboko socijalno i političko pitanje. Kažem političko, jer problematika klimatskih promjena ne ovisi samo o svijesti pojedinaca, već i o političkim odlukama. Moramo se ozbiljnije opredijeliti za zelenu politiku kako građanima ne bismo ostavljali sumnju u to kamo odlaze plastika ili biootpad.

Ove godine bilo je velikih vrućina, sad opet neprestano padaju kiše. Kako se to odrazilo na vaš vrt?

Već godinama uporno govorim o utjecaju klimatskih promjena na uzgoj biljaka, posebno kada su u pitanju suša i učestali toplinski valovi. No ljudi me izgleda vole slušati, ali slabo primjenjuju ono što govorim. Naime rješenja za takve situacije nudim već dug niz godina i pokazujem primjerom vlastitog vrta koji gledatelji HRT-a mogu vidjeti u 'Vrtlarici'. Radi se o tome da moramo prihvatiti tehniku malčiranja jer time čuvamo vlagu u tlu i hladimo površinu gredica. Moramo i zasjenjivati svoje biljke jer je to jedini način da vrtovi ne 'izgore' tijekom ekstremnih ljetnih vrućina. Zahvaljujući tim tehnikama, ali i cijelom sustavu organskog uzgoja, moj je vrt zelen i prepun zdravih plodova sve do sredine jeseni. Nažalost, stare navike je jako teško promijeniti, pa se mnogi i dalje čude zašto razbacujem sijeno po vrtu ili stavljam mreže za zasjenu iznad biljaka. Kao da ne vide, unatoč zdravim očima.

Kiše su pak drugi par rukava. No i za to postoji rješenje. Otjecanje suvišne vode iz tla može se dobrim dijelom riješiti uzgojem na povišenim gredicama ili nagibom terena. Rješenja postoje, samo ih treba primijeniti.

Koliko nas je civilizacija odvojila od prirode i ima li uopće nade u ponovno vraćanje balansa?

Mislim da je veza s prirodom dio našeg genetskog koda i da smo joj bliži nego što mislimo. No naše su navike i nametnute potrebe jednostavno neodržive. Dok god nam na razmišljanje utječu influenceri koji se razbacuju time koliko imaju i što su gdje kupili, do tada ćemo se teško vratiti u balans. Nužnu skromnost u tom smislu ne treba shvatiti doslovno. Uvjerena sam da možemo živjeti vrlo kvalitetno, uživati u životu i svim onim malim ritualima koji nas vesele bez nepotrebnog, pretjeranog konzumerizma. Uostalom, nije li i priprema vlastite prirodne kozmetike upravo takav primjer? Njegujemo kožu na vrhunski način, uz manje troškove i s bitno manjim utjecajem na okoliš.