Prvi meteoizvještaj za Hrvatski radio napisao je 25. siječnja 1995., a u kolovozu iduće godine započeo je redovitu suradnju s HTV-om. U međuvremenu su mu stizale ponude i s drugih televizija, čak i nekih izvan Hrvatske, ali je do sada ostao vjeran HTV-u. Od tada sve do današnjih dana njegova pojava na malim ekranima u mnogima budi veselje. Povremeno je pokazivao i svoj zabavljački karakter, a posljednjih godina mnoge osvaja i meteorimom, meteokarikaturom i meteostripom. Opjevali su ga Ante Cash i Saša Antić, plesao je sa zvijezdama, sudjelovao u dokumentarcu o Velebitu iz serijala 'Skitancije', glumio u serijama 'Crno-bijeli svijet', 'Bitange i princeze' te 'Zakon', dao glas u filmu 'Žuta minuta'. Uz sve to, uživao je i uživa u obiteljskom skladu s kćeri i suprugom, s kojom ove godine slavi četvrt stoljeća suživota.

Kako u posljednje vrijeme izgleda vaš radni dan?

Kad sam na Prisavlju – i pripremam emisije i priloge s meteorološkim sadržajem za medijske platforme HRT-a - skoro pa uobičajeno, od zore do mraka, osim što se više komentira koronastanje i dezinficira radni prostor. A kad nisam na Prisavlju, kod kuće sam uz laptop, od jutra do oko ponoći, pa i malo kasnije, ovisi o inspiraciji. Naravno, uz povremene prekide. Komuniciram, dogovaram, pripremam, pišem i priželjkujem da mi postane dosadno i da ne znam što bih radio, ali to mi se još nije dogodilo... Nikako ostvariti planirano i zamišljeno.

Koliko vam je teško funkcionirati i možete li biti maksimalno koncentrirani u ovakvim neobičnim okolnostima?

Za razliku od mnogih, imam sreću da mogu biti u obiteljskom stanu i raditi. Ne čini mi se da funkcioniram lošije nego prije, a i koncentracijom sam zadovoljan.

Nakon ovoga više ništa neće biti kao prije. Koje ćete vi zaključke izvući iz svega ovoga, osim da smo kao ljudski rod slabi i nemoćni.

'Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti.'

Već tri godine postoji aplikacija HRT METEO. Jeste li zadovoljni njenim korištenjem i ima li dovoljno korisnika?

Što je dovoljno? Kad sam posljednji put provjeravao – bilo je oko 300.000 'skidanja' i nešto više od 100.000 redovitih korisnika. Djeluje mi sasvim pristojno za aplikaciju u kojoj sam spojio HRT, DHMZ i HAK – korisne i lako dostupne meteorološke i prometne informacije na jednom mjestu… Bilo je i još uvijek mi dolaze prigovori oblika 'zašto nema animacija vjetra, oborine, oblaka?' i sl., a ova je aplikacija jedinstvena u svijetu baš zbog toga što ima samo subjektivne prognoze 'živih' meteorologa prognostičara, i tekstualne, i znakovne, i to za čak 55 mjesta u RH za tekući i sutrašnji dan te za još 44 mjesta u Europi…

Naravno, porast korisnika nije kao što je bio na početku, ali ne može ni biti, posebice stoga što se već dugo u aplikaciji nije ništa dodavalo, mijenjalo pa je koriste oni koji su se na nju navikli i zadovoljni su kvalitetom informacija. Nema ni turista, koji su također dosta 'skidali' aplikaciju i koja je zbog toga čak bila na mobitelima sa svih kontinenata, i to ne samo zbog Hrvata koji žive vani. Iznenadilo me na koliko je mobitela bila u Kini zbog turista koji su nas posjećivali.

Koliko se mladi žele baviti meteorologijom?

Ne znam. Nemam dovoljno informacija. Kad spomenem da netko da bi postao meteorologom s diplomom mora završiti Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu, i to ne smjer geografija, nego geofizika - komentari su kojekakvi. U geofizici se proučavaju fizikalni procesi u atmosferi, oceanima i čvrstoj Zemlji te njihov utjecaj na okoliš i društvo.

Pritom se tijekom studija analitički pristupa problemima, s ciljem traženja rješenja, razvijaju se vještine programiranja i modeliranja, samostalnog i grupnog/timskog istraživanja, prezentiranja rezultata… Stječu se vještine koje geofizičare čine uspješnima i izvan njihove struke. Znam za moje kolegice i kolege koji rade u bankama, informatičkim tvrtkama, obrazovanju.

Ako su moje informacije točne – u RH jedino Geofizički odsjek PMF-a omogućuje obrazovanje u području geofizike, a koje obuhvaća meteorologiju, seizmologiju, fizičku oceanografiju, aeronomiju, fiziku čvrste Zemlje i geomagnetizam. Studij se izvodi u tri stupnja: preddiplomski studij geofizike, diplomski studij fizike – geofizike i ne nužno, ali nekima zanimljivo - doktorski studij fizike, smjer geofizika. Budući da je riječ o fizici, samo fizici koja proučava Zemlju i atmosferu - prve dvije godine odvijaju se s istraživačkim smjerom studija fizike na Fizičkom odsjeku PMF-a. Nakon tri godine studiranja, položenih ispita i ostalih obaveza stječe se naziv prvostupnika geofizike te naravno znanja i vještine potrebni za stručni i tehnički rad u struci: održavanje instrumenata, rutinsku analizu geofizičkih nizova, terenska mjerenja, arhiviranje podataka i sl.

Diplomski studij traje dvije godine i sastoji od dvije grupe: meteorologije i fizičke oceanografije te seizmologije i fizike čvrste Zemlje, pri čemu je dio kolegija zajednički. Studij završava polaganjem svih ispita i ispunjenjem ostalih obveza, uključujući položen diplomski ispit i obranjen diplomski rad. Stječe se akademski naziv magistra fizike – geofizike te znanja i vještine potrebni za stručni i znanstvenoistraživački rad u geofizici. Ne treba zaboraviti da diplomu ne steknu uvijek samo pametni, nego i uporni.

Što je po vama najzanimljiviji aspekt meteorologije?

Razumijevanje ili barem znanstveni pokušaji razumijevanja svakodnevnice... Proučavanje različitih vremenskih pojava i/ili uzroka klimatskih promjena, a zašto ne – i otkrivanje još neistraženih tajni i njihovo fizikalno objašnjenje u cilju djelovanja za javno dobro, očuvanje prirode.

Još malo pa slavite 25 godina rada na televiziji. Što ste sve primijetili da se u tih godina promijenilo, a tiče se klime?

Klime na HRT-u ili u meteorološkom smislu? Vjerujem da bi bilo dosta iznenađenih kada bi vidjeli grafikon srednje godišnje temperature zraka u posljednjih 25 godina, i posebice njegov uzlazni trend, i to na meteorološkim postajama diljem RH. U svakodnevnom životu vjerojatno mnogi nisu ni svjesni koliko nam je sve toplije. Istodobno, trend ukupne godišnje količine oborine pokazuje male promjene, ponegdje povećanja, ponegdje smanjenja. No ekstremi – novi rekordi – i u pogledu temperature i u pogledu oborine događaju nam se svake godine. Štoviše, svake sezone, pa čak i u mnogim mjesecima. Rijetki su oni u kojima se ne dogodi barem neka iznimka. Pritom neke kolegice i kolege koji analiziraju i vjetar zaključuju kako su posljednjih godina u nekim dijelovima Hrvatske povećane vrijednosti i srednje godišnje brzine vjetra.

Nerijetko vam dođe da napišete vremensku prognozu u stihu. Posljednjih godina promovirate meteorologiju i kroz meteokarikaturu te strip. Odakle motiva nakon svega još se truditi staviti sve u prihvatljiv kontekst?

Krenulo je davno, u osnovnoj školi, nastavilo se u srednjoj, na fakultetu pa nakon višegodišnje pauze – opet je krenulo. Mislim na rime. Stihoklepstvo. Svaki dan - stih jedan! Često i više, ma samo nek' se stvara i piše! I dobro diše. Ne i kašlje i kiše! Možda jednom ovi redovi izađu u zbirci meteorima, što ne sviđaju se svima, ali valjda barem nekima, jer meteorološki u njima sve štima. Ali naravno, pjesnički nisu dovoljno znalački, nekima čak djeluju i 'petparački'… Pokušavam biti umjeren, jer znam da je to sklizak teren, i ne pretjerati često, pitajući se je li rimi u meteorologiji mjesto?! Mnogi bi bolje birali: ili rima ili prognoza, jer im je ova moja meteostihovna gnoza još jedna loša poza, i neuspjela simbioza, pa čak i velika dubioza, nekima čak i groza. I misle da mi treba dobra dijagnoza. Ili barem u manjim količinama trava i loza.

Vjerojatno bih davno odustao da mi se ne javljaju ljudi kojima se to sviđa, neki čak komentiraju da tako lakše zapamte prognozu… Naravno, ima i suprotnih razmišljanja. No zato za njih uvijek postoji i prognoza u prozi: HRT-ov meteosadržaj rese ne samo količina i raznolikost, nego i kvaliteta, pa i dostupnost. Već godinama, kao ni na jednom mediju u okolici, štoviše - i znatno, znatno šire, meteorološke informacije poznavati ste u prilici: iz televizije, radija, teleteksta, weba i aplikacije vire.

A i promocija meteorologije kroz meteokarikaturu imala je kojekakve kritike – i negativne, ali i pozitivne. Nakon uspješno organizirane Međunarodne izložbe karikatura Zagreb 2020 Hrvatskog društva karikaturista dobio sam čak i privatno e-pismo – čestitku, priznanje Petterija Taalasa, glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije za promociju meteorologije na svjetskom nivou. Veseli me, i čini ponosnim, to što se svojevrsna izložba meteokarikatura nastavila na internetskim stranicama HRT-a, pa često meteokarikaturom 'začinim' i meteorološko izvješće u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska'. Nažalost, meteostrip se već dugo nije proširio novim 'tablama' zbog zauzetosti kolege Krešimira Biuka, koji moje priče dopunjuje i stavlja u crtež. Ali nadam se da hoće… ima još do mirovine. Sve to radim zbog dodatne promocije meteorologije, posebice vremenske prognoze, koja je često suhoparan, klasičan, uobičajen sadržaj.

Tko i što vas može razveseliti i nasmijati?

Duhoviti ljudi, djela.

Zna li i vas vrijeme iznenaditi, uhvatiti nespremnog?

Dogodi se…

Zašto u našim krajevima više nema onog klasičnog prelaska iz proljeća u ljeto. Kako to?

Klima nam se klima. Vrlo vjerojatno je to jedna od posljedica globalnog, a i lokalnog zatopljenja i klimatskih varijacija, promjena… Ali ne možemo reći da baš nema 'klasičnog' prijelaza. Ima, ali možda ne u obliku i učestalosti kakvu pamtimo. Evo baš ovih dana u mjesecu imamo pravo proljetno promjenljivo vrijeme. Od svega pomalo. Uostalom, zato sam neki dan i napisao:

Slijede dani uobičajenih proljetnih meteotema,

pa će nam biti skoro po onoj: 'Nema čega nema!'

Od mjestimice pri tlu čak mraza mogućeg

do ponegdje od nedjelje možda čak dana vrućeg!?

A bit će i prolazno puno oblaka i potpune vedrine,

a i jakog i olujnog vjetra - naravno - i tišine!

I bez obzira koji je i kakav dan

#budiodgovoran

Je li prerano najaviti vrijeme koje nas očekuje u ovog ljeta, čekaju li nas ekstremno visoke temperature?

Hoće li biti dana s ekstremnom, rekordnom temperaturom – ne znam. Nemam dovoljno argumenata za takvu prognozu. No ne bi me čudilo. Već sam spominjao da nam se svake sezone, čak i u mnogim mjesecima, događaju iznimnosti pa me ne bi iznenadilo da nam se i ovoga ljeta dogodi poneka. I to ne samo ekstremno visoka, nego i poneka niska temperatura.

Kao i prema dosadašnjim izračunima računalnih modela atmosfere za više mjeseci unaprijed, koje također, osim meteokarikatura, meteostripa i drugih meteozanimljivosti, povremeno spominjem u internetskom Meteo kutku HRT-a - i u najnovijima postoji razmjerno velika vjerojatnost za ne samo srednju sezonsku temperaturu zraka barem malo višu od prosječne u našem dijelu Europe, nego i svakog od mjeseci sve do listopada. Pritom ne znam koliko 'običnom smrtniku' znači hoće li srednja mjesečna ili sezonska temperatura zraka biti viša od prosječne 0,5 °C ili 1,4 °C i sl. jer to ne doživljavamo svakodnevno, kao primjerice najnižu i najvišu dnevnu temperaturu zraka. U komunikaciji s mnogobrojnima zaključio sam kako rijetki razumiju to da je odstupanje i od 'samo' 0,5 °C ponekad jako puno, ovisno na što se odnosi.

Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, onima koje još nisu dovoljno pouzdane – i pogreške su moguće. Štoviše, događaju se. Iako je prognoza upućivala na veliku vjerojatnost ostvarenja. Srećom, takve su pogreške dosta rijetke. Ohrabruje spoznaja da su dugoročne računalne prognoze već dugo korisnije od statističkih prognoza. I to za temperaturu zraka. Kod prognoze ukupne količine oborine pouzdanost je manja, osobito kod prognoze po mjesecima, i još ljetnim mjesecima, kada je česta pljuskovita oborina pa su lokalno moguća velika odstupanja. I zato u svojim kolumnama u internetskom Meteo kutku HRT-a spominjem često samo temperaturu. Ali da – prognoze za sljedeće sezone daju za Hrvatsku i bližu okolicu povećanu vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja.

Tko odijeva meteorologe? Radite li to sami ili imate stilista kao i ostale televizijske osobe?

Djelatnice i djelatnici Radne jedinice Dizajn i scenografija brinu se o svakodnevnom izgledu meteorologa. Neki nose samo odjeću koju je za njih kupio HRT, a neki, uglavnom neke, nose i svoju odjeću, ali koja je unaprijed dogovorena.

Kad smo kod odjeće, unatoč tome što meteorolog/prezenter vremenske prognoze ne bi smio svojim izgledom odvlačiti pozornost od meteorološke informacije, godinama ste istog imidža. Razmišljate li možda o promjeni?

Ne razmišljam o promjeni. Nemam potrebe. A i to nije u mojem području djelovanja. Imam puno povjerenje u kolegice i kolege koji se brinu o tome.

Niste na društvenim mrežama, ali je zanimljivo to da imate svog promotora.

Nisam ja, ali imam dobre prijatelje koji jesu. U početku nisam znao koji su, ali sam naknadno saznao. I zahvalan sam im što redovito i 'pristojno' prenose moje meteorime - koje povremeno objavljujem na internetskim stranicama 'Vrijeme i promet' HRT-a i svakodnevno na profilu na LinkedInu - na Facebooku, Twitteru i Instagramu te ih još uljepšavaju izvrsnim fotografijama. Nadam se da tako meteoinformacija dolazi do još većeg broja ljudi i da je još korisnija.

U jednom intervjuu izjavili ste: 'Sve više razmišljam o mirovini i mirovanju.' Zamišljate li kako će to izgledati?

Nadam se da ću biti u mogućnosti ne raditi u mirovini, nego se odmarati, putovati, čitati, šetati, ne miješati se u posao mlađim kolegicama i kolegama te se brinuti o unučadi.