HAKIRAJTE OSUMNJIČENE

Agenti FBI-a posežu za hakerskim alatima kako bi ulovili kriminalce

02.08.2013 u 16:43

Bionic
Reading

Agenti FBI-a koriste se hakerskim alatima za prikupljanje dokaza ili nadzor osumnjičenika, ali zaziru od njih kad bi trebali nadzirati hakere jer se boje da bi od lovaca mogli postati lovina

Hakeri su dobili opasnu konkurenciju u agentima FBI-a. Iako se o tehnikama koje FBI agenti koriste za pridobivanje informacija o osumnjičenicima i njihovim radnjama malo zna, sudski dokumenti otkrivaju da agentima nije strano ni upotrijebiti hakerske alate kako bi pridobili kompromitirajuće informacije.

Kako piše Wall Street Journal, agenti moraju držati korak s kriminalcima koji koriste nove komunikacijske tehnologije poput chatova ili enkripcijskih alata. Naime, takve kanale komunikacije nije moguće prisluškivati tradicionalnim tehnikama.

Neke hakerske alate FBI kupuje na otvorenom tržištu, druge razvijaju interno. Neki bivši dužnosnici čak tvrde kako FBI zapošljava hakere koji pišu posebne programe za špijuniranje i nadzor za agenciju. Tako im nije strano daljinsko aktiviranje mikrofona u pametnim telefonima s Androidom kako bi snimili razgovor. Isto mogu napraviti i s mikrofonima u prijenosnim računalima.

Agenti se pretvaraju u hakere kada prikupljaju dokaze o dječjoj pornografiji, organiziranom kriminalu ili terorizmu. Istovremeno, prilikom istraživanja hakera ili cyber kriminala, FBI-evi agenti suzdržavaju se od korištenja hakerskih alata jer se boje da bi mogli biti otkriveni.

Postavlja se pitanje traže li agenti sudske naloge prije početka prisluškivanja ili nakon što prisluškivanjem prikupe kompromitirajuće podatke?

Jedan od stručnjaka koji je surađivao s FBI-em, Mark Eckenwiler, smatra kako to ovisi o tome na koji je način moguće doći do podataka.

Ukoliko agenti žele doći do podataka koji su na samom računalu, moraju dobiti nalog za pretragu. Ali ako prikupljaju samo 'metapodatke' poput primatelja i pošiljatelja u e-mailu ili internetskih adresa, a program pomoću kojeg to koriste nije 'dotaknuo' računalo osumnjičenika, već podatke prikuplja s interneta, potreban je nalog 'slabije jačine'.

Zanimljivo je kako je poznato da se FBI koristi pojedinim hakerskim alatima još od početka 2000-ih, što ga je dovelo u sukob s različitim civilnim udrugama, ali kako su se kriminalci počeli koristiti novom tehnologijom, tako su i agenti morali prijeći 'u sivu zonu'.

S obzirom na nedavnu prašinu koja se podigla kad je najpoznatiji svjetski zviždač Edward Snowden otkrio da NSA špijunira ljude diljem svijeta, pitanje je koliko podataka agenti FBI-a dobiju legalnim, a koliko sumnjivim putovima.