To je jedna od ocjena koja se mogla čuti tijekom konferencije 'Trendovi u telekomunikacijama i medijima u 2013. godini', održanoj u Zagrebu u organizaciji časopisa Lider i konzultantske kuće PricewaterhouseCooper, a koju su pohodili prvi ljudi domaćih telekoma i medijskih kuća.

Rolf Meakin iz britanskog ogranka PwC-a govorio je o telekom trendovima koji će obilježiti ovu i nadolazećih godina. Globalno gledano, na njihovo oblikovanje do 2020. godine utjecat će šest megatrendova:

• geopolitički pomak moći (uspon srednje klase u Aziji i Africi, rast Kine)
• odrastanje 'generacije Facebook'
• etabliranje mobilne trgovine (trebalo bi se utrostručiti u iduće tri godine)
• sveprisutnost visokobrzinskih mreža
• dominacija digitalnih ekosustava
• računalstvo u oblaku iduće generacije

Uz ogroman porast broja pametnih telefona (700 milijuna primjeraka u svijetu do 2014. godine) slijedi nam i eksplozija digitalnih informacija, koja će mobilni promet gurnuti u red veličina koji se iskazuje eksabajtovima.

Tko će to platiti? I kako telekomi mogu u takvom okruženju nastaviti dobro zarađivati? Meakin smatra da odgovor ne treba tražiti u okviru postojećih modela, već se od pojedinačnih korisnika više okrenuti prema poslovnim, koje će sve više tražiti načine kako privući digitalne potrošače.

Njih će trebati pripremiti za eru digitalne trgovine i voditi ih kroz nju. U PwC-u procjenjuju kako će udio tog tipa usluga u ukupnim internetskim uslugama do 2015. porasti sa sadašnjih pet na više od 20 posto.

Proširenjem do zarade

Što se mobilne trgovine tiče, trebat će se više usmjeriti na ostvarivanje prihoda od transakcija i mobilnog oglašavanja, i to putem proširenja postojećih usluga (poput e-novčanika), ali i dodavanja novih (poput izdavanja kupona, vaučera, obavijesti o popustima...) Pritom se može osloniti na postojeće tehnologije i modele poslovanja, ali i potražiti nove (poput, recimo, korištenja uvećane stvarnosti).

Meakin je kao primjer izdvojio Weve, zajednički projekt triju najvećih britanskih telekoma, u kojem su ljuti konkurenti udružili snage ne bi li se othrvali prijetnji novih konkurenata kakav je Google i uspostavili dominaciju na području mobilnog trgovanja.

Osim trgovine, prostora za rast ima i u drugim segmentima, poput zdravstva, čije će poslovanje postajati sve digitalnije. 'Rast će doći sporo, ali s vremenom će biti značajan', zaključio je Meakin.

Televizija neće umrijeti

Dejan Ljuština iz hrvatske ispostave PwC-a ustvrdio je kako će mediji, opet globalno gledano, u iduće tri godine bilježiti porast. Na zasićenim tržištima manji, u Indiji i Brazilu dvoznamenkasto, a u zemljama arapskog proljeća moguće i više od toga.

Porast će bilježiti i oglašavanje i prodaja sadržaja. Oglašavanje bi globalno trebalo rasti 6,4 posto, najviše zahvaljujući rastu internetskog oglašavanja, kao i oglasima na računalnim igrama i TV-u. Prodaja sadržaja rast će sporije - 3,8 posto - najviše računalnim igrama, TV pretplatom i B2B transakcijama. Do 2016., udio digitalnog oglašavanja bit će otprilike jednak televizijskom, prognozirao je Ljuština.

Suprotno raširenom uvjerenju, čini se kako širokopojasni internet nije odvukao gledatelje od televizora. Niti će se to, čini se, dogoditi. Događa se nešto drugo - televizija se mijenja i prilagođava, a mijenja se i način na koji je gledamo. Sve češće to činimo sami, u vrijeme i na mjestu koje nam odgovaraju, prateći sve uže specijalizirane programe i kombinirajući gledanje s interakcijom na društvenim mrežama i internetom općenito.

Kao korisnici, postajemo svojevrsna medijska čvorišta, koja sadržaj konzumiraju u pokretu, putem više kanala odjednom, očekujući intermedijsku i transmedijsku obradu i prezentaciju sadržaja. Televizija, smatra Ljuština, u tom smislu ima prednost u odnosu na druge medije, zato što ima kvalitetniji sadržaj, raznovrsnija je, informativna i jeftinija. Stoga se može očekivati kako će sve više konvergirati s internetskim i mobilnim.

Njegovo je izlaganje s velikom pozornošću, između ostalih, u prvom redu slušao i ravnatelj HRT-a Goran Radman

Ljuština je ujedno predstavio i rezultate svjetskog istraživanja, provedenog sa 1.330 izvršnih direktora diljem svijeta. Već drugu godinu zaredom, njihov je optimizam u padu. Najviše je to izraženo u Zapadnoj Europi, iako je značajan pad zabilježen i inače optimističnijoj Africi.

Najviše ih brinu volatilni ekonomski uvjeti, državni odgovor na fiskalni deficit (pogotovo u SAD-u), prevelika regulacija, nemirno tržište kapitala, porezno opterećenje, manjak stručnjaka, promjene u ponašanju kupaca.

Najviše njih odgovor na krizu potražit će u ciljanju džepova rasta, više spajanja i preuzimanja te razvoju novih proizvoda i usluga. Sve manje se vjeruje u organski rast. Tri glavna prioriteta bit će im rast korisničke baze te poboljšanje operativne učinkovitosti i usluge.