Prema rezultatima brojnih dosad provedenih istraživanja, ljudi koji pate od depresije skloniji su tamnim nego svjetlijim bojama. Ta spoznaja otvara fascinantnu mogućnost masovnog dijagnosticiranja depresije analizom fotografija koje ljudi objavljuju na društvenim medijima poput Instagrama.

Koliko bi takav pristup bio pouzdan, pitate se? Mentalno zdravlje ipak je osjetljivo pitanje. Time su se bavili Andrew Reece sa Sveučilišta Harvard i Chris Danforth sa Sveučilišta Vermont.

Pronašli su značajne korelacije između boja fotografija objavljenih na Instagramu i mentalnog zdravlja pojedinaca. Veza je toliko snažna da dvojac istraživača smatra kako bi mogla biti korištena za rano otkrivanje mentalnih bolesti.

Istraživanje je krenulo analizom 500 djelatnika Amazonove platforme Mechanical Turk, koji su također imali korisničke račune na Instagramu. Zatražili su od njih ispunjavanje niza upitnika, među kojima je bilo i standardno kliničko istraživanje za kliničku depresiju. Potom su ih pozvali na dijeljenje njihovih objava na Instagramu za potrebe istraživanja.

Uključilo se oko 170 sudionika, od kojih je njih 70 bilo klinički depresivno. Istraživanje je tražilo dodatne podatke o njihovom zdravstvenom stanju, poput izvornog datuma dijagnoze.

Preuzetih više od 40 tisuća fotografija posloženo je u bazu podataka i potom analizirano. Za svakog zdravog djelatnika za procjenu je odabrano sto zadnjih objavljenih fotografija. Za oboljele od depresije odabrano je sto fotografija objavljenih prije no što su dijagnosticirani.

Fotografije su potom ocjenjivane koliko su zanimljive, dopadljive, vesele ili tužne na skali od nula do pet, ali ih se procjenjivalo i temeljem objektivnih mjerila poput prosječnog tona, zasićenja bojom, kontrasta i tome slično.

Pomoću softvera za prepoznavanje lica istraživači su prebrojali na koliko je fotografija bilo ljudi, temeljem pretpostavke kako je taj broj pokazatelj razine društvene aktivnosti pojedinca. Prebrojali su također broj lajkova te komentara.

Prikupljene podatke dali su algoritmu za strojno učenje, čiji je zadatak bio pronaći korelacije između depresije i svojstava slika. Otkriveno je kako su depresivni pojedinci skloniji objavljivanju tamnijih slika s više plave i sive boje, koje dobivaju manje lajkova.

Depresivci su također skloniji filtrima kao što je Inkwell, koji fotografije u boji pretvara u crno-bijele. Djelatnici bez zdravstvenih problema više vole filtar Valencija, koji osvjetljava fotografije.

Algoritam je uspješno prepoznao 70 posto depresivnih pojedinaca u promatranoj skupini od sto ispitanika.

Bilo je i neobičnih nalaza. Recimo, fotografije koje su ljudi ocijenili kao vesele ili tužne bile su slabo povezane s depresijom. Ljudi s tim mentalnim stanjem češće su objavljivali fotografije s licima, ali ih je na njima bilo manje nego kod onih zdravih.

Više:Technology Review