Asteroid Bennu ne samo da je nekoć sadržavao vodu, već i slane ostatke s ključnim građevnim blokovima za život, objavio je tim znanstvenika koji su proučavali uzorke udaljene svemirske stijene.

Ova slana otopina sadrži spojeve koji nikada prije nisu bili pronađeni u uzorcima asteroida, uključujući spojeve natrijevog karbonata. Također se razlikuje od slanih otopina na Zemlji jer sadrži znatno više fosfora, elementa koji je uobičajen u asteroidima, ali na Zemlji je relativno rijedak.

Naravno, ova otkrića mijenjaju dosadašnju priču o Bennuu, čiju je prašinu i kamenje NASA prikupila 2020. godine. Također postavljaju nova pitanja o načinima na koje bi se život mogao razviti iz svemirskog kemijskog koktela.

Iznenađujući dokazi

Dvije studije, objavljene u časopisima Nature i Nature Astronomy, predstavljaju prve analize uzoraka s Bennua. Radovi opisuju otkrivene tragove soli, koji se razlikuju od zemaljskih, te prisutnost aminokiselina (gradivnih elemenata proteina) i pet nukleobaza, osnovnih sastojaka RNA i DNA.

Drugim riječima, uzorci sadrže materijale koji dokazuju da ključni sastojci za život kakav poznajemo postoje na svemirskoj stijeni koja je stara otprilike kao i Zemlja.

Misija OSIRIS-REx prikupila je uzorke s Bennua dok se on nalazio oko 322 milijuna kilometara od Zemlje. NASA je uspješno donijela uzorke na Zemlju i, nakon određenih poteškoća, otvorila spremnik s kamenim česticama, objašnjava Gizmodo.

Dobar ulov

Tim misije OSIRIS-REx prikupio je više nego dvostruko više asteroidnog materijala nego što su prvotno planirali (121,6 grama), što znanstvenicima daje obilje materijala za analizu povijesti Sunčevog sustava i podrijetla života.

'Sada znamo da su se na samom Bennuu sirovi sastojci za život spajali na zanimljive i složene načine', izjavio je Tim McCoy, kustos za meteorite u Smithsonianovom Nacionalnom prirodoslovnom muzeju i koautor rada objavljenog u Natureu. 'Otkrićem Bennua napravili smo sljedeći korak prema razumijevanju nastanka života.'

Jedinstveni spojevi

Kad asteroidi ulaze u Zemljinu atmosferu, prolaze kroz ekstremne uvjete, a nakon što padnu na površinu, neizbježno se kontaminiraju zemaljskim kemijskim spojevima. Uzorci s Bennua posebno su dragocjeni jer nisu zagađeni zemaljskom kemijom, slično kao i uzorci s asteroida Ryugu, prikupljeni tijekom japanske misije Hayabusa 2.

Bennu je zapravo odlomljeni komad većeg asteroida starog oko 4,5 milijardi godina, otprilike isto kao i naš Sunčev sustav. Znanstvenici vjeruju da je taj drevni asteroid vjerojatno sadržavao džepove tekuće vode, a nedavni dokazi o prisutnosti slane otopine na Bennuu potvrđuju tu teoriju.

Dok je natrijem bogata voda na Bennuu isparavala, ostavila je za sobom slojeve mineralnih naslaga. To znači da su, premda je voda odavno nestala, ostaci soli, odnosno minerali bogati natrijem, ugljikom, sumporom, fosforom, klorom i fluorom, i dalje prisutni.

Bennu vodi prema otkrićima

Znanstvenici koji su analizirali uzorke sugeriraju da slične slane otopine vjerojatno postoje i na drugim tijelima u Sunčevom sustavu, uključujući Saturnov mjesec Enkelad i patuljasti planet Ceres. Enkelad je posebno zanimljiv za astrobiologe, znanstvenike koji tragaju za izvanzemaljskim životom, jer se vjeruje da ispod njegove ledene površine postoji vodeni ocean. Osim toga, Enkelad je već uhvaćen kako u svemir izbacuje ključne sastojke za život, uključujući cijanovodik i fosfor.

Obilje uzoraka prikupljenih s Bennua, gotovo dvostruko više nego što su znanstvenici planirali, nastavit će pružati dragocjene uvide u povijest Sunčevog sustava i distribuciju ključnih sastojaka za život u njemu. Uzorci ispunjavaju očekivanja koja su misiju OSIRIS-REx činila uzbudljivom, a naše razumijevanje svemira zbog njih postaje sve bogatije.