Uzbuđeni astronomi su krajem srpnja objavili zapanjujuće otkriće - najbliži naseljivi egzoplanet smješten nadomak našeg sunčevog sustava. Taj planet znanstvenici su kategorizirali kao super-Zemlju i nadjenuli mu ime GJ 357 d. Njegova udaljenost koja iznosi svega 31 svjetlosnu godinu od Zemlje samo je dodatno zagolicala znatiželju javnosti koja s određenim opravdanjem očekuje da ćemo tamo po prvi put svjedočiti životu koji postoji izvan našeg planeta. Riječ je o šest puta masivnijem planetu od Zemlje smještenim u naseljivoj zoni - prostoru koji omogućava postojanje tekuće vode.

Naravno, prije nego što krenemo dublje, bitno je da naglasimo da tamo još nije potvrđeno postojanje života, već da samo postoje uvjeti koji bi do njega mogli dovesti. Pod tamošnjim vanzemaljskim životom, naravno, podrazumijevamo život sličan onome na Zemlji.

Fantastični prizor

'Taj se planet nalazi na savršenoj udaljenosti od zvijezde - tamo nije niti prehladno niti pretoplo' komentirala je Lisa Kaltenegger, asistentica na kolegiju astronomije i ravnateljica Instituta Carl Sagan na Sveučilištu u Cornellu u Ithaci. Rezultati istraživanja koje je podiglo svu prašinu objavljeni su 31. srpnja u sklopu konferencije o egzoplanetima održanoj u Cambridgeu. Kaltenegger je predvodila međunarodni tim astronoma koji su otkrili gore navedeni vanzemaljski svijet. Što je najbolje od svega, cijelo otkriće bilo je potpuno slučajno. 'Radilo se o usputnom uspjehu, s obzirom da smo planet pronašli nakon jednog drugog otkrića'. Prema izvješću, tim je do otkrića došao analizom podataka sakupljenih pomoću teleskopa na Zemlji i specijaliziranog NASA-inog satelita za otkrivanje egzoplaneta (TESS).

Lovci na planete

Zahvaljujući satelitu TESS astronomi su otkrili još jedan planet koji kruži oko zvijezde GJ 357. Kada su pomoću teleskopa na Zemlji promatrali zvijezdu i otkrili GJ 357 b, oni su otkrili još dva planeta uključujući onaj o kojem je ovdje riječ - GJ 357 d.

Druga dva planeta pod imenom GJ 357 b i GJ 357 c vjerojatno nisu naseljivi (površina GJ 357 c krčka na ugodnoj temperaturi od 128 Celzijevih stupnjeva). Što se naseljivog svijeta tiče, znanstvenici o njemu trenutno znaju relativno malo. Poznato je da mu treba 56 dana da napravi krug oko zvijezde na udaljenosti od otprilike jedne petine one između Zemlje i Sunca. Kaltenegger navodi da će nove generacije teleskopa poput James Webb Space Telescopea koji će biti lansiran 2021. i Extremely Large Telescopea u Čileu koji će se u pogon staviti 2025. otkriti više detalja poput onog kakva je zapravo površina - kamenita ili prekrivena oceanima.

Pogled prema kozmičkom susjedstvu

'Taj planet će biti jedan od najboljih ciljeva za te teleskope zato jer je jako dobro osvjetljen' rekla je Kaltenegger i nastavila 'Ovo znači da možemo sakupljati svjetlo i analizirati ga kako bismo vidjeli kemijski sastav atmosfere ili otkriti postoje li tragovi tekuće vode i/ili kisika. Čim smo bliže planetu, to ga bolje možemo vidjeti'.

Elisabeth Adams je asistent na Planetarnom znanstvenom institutu u Somervilleu. Adams tvrdi da će 'ovo biti jedan od najboljih planeta za promatranje pomoću teleskopa James Webb. Riječ je o jako dobrom kandidatu za atmosferska mjerenja - prvo ćemo provjeriti ima li tamo kisika i nakon toga ćemo provjeriti koliko je on zapravo naseljiv'.

S obzirom da je GJ 357 puno masivniji od Zemlje, Adams tvrdi da je tamošnji život puno drukčiji od onog kod nas. Njegova masa sugerira da bi mogao podržavati i ogromni ocean te samim time u njemu možda skrivati život. Kaltenegger i kolege će proučavati egzoplanet tijekom idućih mjeseci te će sprovesti dodatna promatrana sustava GJ 357. Tko zna, možda se tamo skriva još fascinantnih planeta.