Bugarska akademska zajednica ogorčena je odlukom svojeg premijera da, radi uštede, zatvori najstarije znanstveno tijelo u toj zemlji Bugarsku akademiju znanosti
Naime, prema planu Bojka Borisova, koji je predstavljen kao 'restrukturiranje' te institucije stare 141 godinu, vlada bi nastavila financirati određene odjele akademije koji izravno služe državi poput meteoroloških i seizmoloških instituta, dok bi se ostatak priključio sveučilištima.
Akademiju je kao Bugarsko društvo književnika 1869. godine osnovala skupina istaknutih učenjaka i intelektualaca, a starija je čak i od suvremene bugarske države (otomanska vladavina završila je 1878). Društvo je 1911. godine preimenovano u Akademiju znanosti.
Bugarski vladari često su bili u sukobu s akademskim građanima, međutim, nitko, pa ni komunistički vladar čvrste ruke Todor Živkov, kojem je Borisov bio tjelohranitelj, nije se nikada usudio zatvoriti instituciju.
Projekt novog premijera mnogi doživljavaju kao simbol današnje Bugarske - Borisov, bivši policajac koji ne govori nijedan strani jezik i kojega često ismijavaju zbog nedostatka opće kulture, potiskuje intelektualnu stranu svoje zemlje.
'Crni pojas tlači intelekt', komentirao je nedavno Sergej Stanišev, čelnik oporbene Socijalističke stranke, aludirajući na premijerovo umijeće u karateu.
U utorak se oko 1.000 znanstvenika i zaposlenika akademije okupilo s upaljenim svijećama na prosvjedu u središtu Sofije zahtijevajući od vlade da izvrši rebalans proračuna kako bi primili plaće, a njihovi laboratoriji dobili grijanje. Isti dan na Sveučilištu u Sofiji oko 3.000 studenata prosvjedovalo je protiv nedovoljnih izdvajanja za obrazovanje.
Akademija je na 374. mjestu od 4.050 institucija u svijetu, a Bugarska je po znanstvenim istraživanjima i inovacijama na samom začelju EU-a. Europska komisija nedavno je tu zemlju proglasila najneproduktivnijom i energetski najneefikasnijom u Uniji.
Mnogi Bugari smatraju da iza plana reforme akademije također stoji i ministar financija Simeon Đankov, bivši ekonomist u Svjetskoj banci. On je, naime, više puta kritizirao neučinkovitost akademije, a njezine članove nazvao je 'starim feudalcima'.
Bugarski analitičari upozoravaju da je akademija postala predmetom pohlepe novih bugarskih tajkuna te da je Sveučilište ugroženo interesima da se razviju privatna, dijelom strana sveučilišta. Neki hrvatski znanstvenici ističu da bi se sličan scenarij - razbijanje sveučilišta i njegova privatizacija - mogao dogoditi i u našoj zemlji.
