'Ne koristimo u punoj mjeri potencijal koji nudi naše zajedničko tržište kad su u pitanju telekomunikacije i usluge online', upozorio je nedavno predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Velike kompanije zvone na uzbunu i žele zatvoriti velik jaz koji zjapi između Europe i SAD-a. Bez obzira na to je li riječ o IT uslugama, osobnim računalima, tabletima, softveru ili mrežnim operatorima, američke i azijske tvrtke trenutno dominiraju globalnim tržištem kad su prihodi u pitanju. Čak je i veliki SAP pao na peto mjesto u svom sektoru, piše njemački Handelsblatt

Dugo je Europa bila ogledni primjer toga kako širiti mreže, zbog čega su je hvalile čak i američke kompanije. Pa ipak, visokobrzinske mobilne komunikacije četvrte generacije, poznate pod kraticom LTE, danas napreduju značajno brže u SAD-u i Aziji.

Njemačka je po širenju mobilnog broadbanda 40. u svijetu, zaostajući čak i za Kazahstanom. Na vrhu su Singapur, Japan i Južna Koreja. Od svih europskih zemalja samo su tri skandinavske pri vrhu, a Velika Britanija je na 14. mjestu.

Dosad neviđena erozija

S gledišta europskih mrežnih operatora poput Vodafonea, Deutsche Telekoma ili Telefonice, EU snosi dio odgovornosti za takav razvoj događaja. Žale se da im stroga regulativa otežava ulaganje u širenje mreža, a ne odlučuju se na investiranje jer bi prihodi jedva pokrili troškove. Ako su prioritet zaštita potrošača i niske cijene, međunarodna konkurentnost ostat će po strani, upozoravaju.

Prema podacima tvrtke Boston Consulting Group, internetske kompanije u 27 država EU-a činile su samo 3,8 posto BDP-a 2010. godine. U Južnoj Koreji taj je udio iznosio 7,3 posto, Kini 5,5 posto, a SAD-u 4,7 posto.

Europa je nekad bila kolijevkom visokotehnološke industrije. Konrad Zuse, rođen u Njemačkoj, izumio je računalo 1941. Telefon je osmislio Antonio Meucci, Talijan koji je emigrirao u SAD. Tvrtke poput Nixdorfa i Siemensa bile su predvodnice u proizvodnji računala i sustava za telefoniju.

Danas jedva da postoji interes za komunikacijske tehnologije proizvedene u Europi, niti je do njih jednostavno doći. Došlo je do erozije kakvu dosad nismo imali priliku vidjeti. Može ju se mjeriti brojkama: samo deset posto prihoda koji globalno ostvari ICT stvoreno je u Europi, a negativan trend se nastavlja. Do 2016. godine taj će prihod pasti, predviđa Europska komisija, a u Sjevernoj Americi i Aziji rast će od 35 do 40 posto.

'Za razliku od SAD-a, Europa još nije shvatila da bez konkurentnih sektora telekomunikacija i interneta riskira konkurentnost srži svoje industrije', požalio se Handelsblattu Timotheus Höttges, glavni financijaš i budući šef Deutsche Telekoma.

Höttges nije jedini koji oštro kritizira. Karl-Heinz Streibich, šef tvrtke Software AG, upozorava: 'Sat otkucava. Moramo biti sposobni stvoriti u Europi okvir koji će omogućiti IT industriji realizaciju svog potencijala.'

A ICT danas utječe na sve druge industrije i stoga je značajan za gospodarski učinak zemlje ili regije. Bez bitova i bajtova ništa danas ne funkcionira, od strojarstva do financija.

Traži se zajednička strategija

Neki političari prepoznali su problem. Philipp Rösler, njemački savezni ministar ekonomije, pisao je nadležnoj europskoj povjerenici Neelie Kroes tražeći sveeuropsku IT inicijativu. Kroes je brzo odgovorila. Dijeli Röslerovo stajalište o tome da je digitalna ekonomija važna za budućnost europske konkurentnosti i smatra da je potreban dogovor o poboljšanju infrastrukture i jačanju IT industrije. No, upozorila je, imamo malo vremena.

Sporo širenje mreža tek je jedan uzrok europskom digitalnom zaostajanju. Drugi se krije u uskogrudnom mentalitetu i manjku spremnosti na rizik kad su nove tehnologije u pitanju. Kako obrazovne politike nisu usklađene, manjka kvalificiranih stručnjaka, a poticaji za digitalne startupove teško su prohodna džungla u kojoj svatko vuče na svoju stranu.

Osim toga, europsko je tržište fragmentirano - više je od 200 nacionalnih mreža za 510 milijuna stanovnika. Za 300 milijuna Amerikanaca dovoljno je pet nacionalnih operatora.

Stoga DT-ov Höttges poziva europske političare: 'U Europi trebamo integriranu strategiju za telekomunikacijsku i internetsku ekonomiju umjesto regulative na lokalnoj razini i politika koje se međusobno natječu.'

Popis želja ICT industrije je dugačak, a uključuje porezne olakšice za ulagače u startupove da bi privukli i međunarodni kapital. Dobro bi došao i poseban segment na burzama kapitala, namijenjen ulagačima u startupove.

Također traže lakše uvjete za dovođenje inozemnih stručnjaka, kao i javne natječaje koji od početka privlače startupove i otvaraju ih novim tehnologijama.