HUP-ICT

Čelnici tvrtki otkrili kako su digitalizacija i AI transformirali njihova poslovanja

28.11.2023 u 14:16

Bionic
Reading

Hrvatska ICT industrija se proteklih godina pozicionirala kao najbrže rastući dio gospodarstva, a prema Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032., taj sektor ima potencijal nastaviti ubrzano rasti i doseći 13 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Dok se hrvatski ICT sektor razvija na krilima novih tehnologija i sve više ide u smjeru razvoja proizvoda više dodane vrijednosti, ostatak gospodarstva - posebno male i srednje kompanije - i dalje zaostaje u korištenju tehnologija koje povećavaju produktivnost. O tome je, među ostalim, bila riječ na konferenciji Digitalna (R)evolucija u organizaciji HUP-ICT udruge, održanoj 28. studenog u Mozaik event centru u Zagrebu

Brže usvajanje digitalnih tehnologija u poslovanju, kako u dijelu povećanja interne produktivnosti, tako i u smjeru inovacija i stvaranja nove dodane vrijednosti na tržištu, može značajno podići ukupnu konkurentnost domaćeg gospodarstva. Najviše se to odnosi na male i srednje tvrtke koje, prema Izvješću o stanju digitalnog desetljeća za 2023. Europske komisije, zaostaju u digitalnoj transformaciji u odnosu na njihovu europsku konkurenciju. Zaključak je to sudionika najveće domaće poslovne konferencije o digitalizaciji Digitalna (R)evolucija, a koja je okupila 500-tinjak poduzetnika.

Održana je među ostalim panel rasprava pod nazivom 'Kroz zrcalo algoritama: Osobna iskustva u primjeni i suživotu s umjetnom inteligencijom', u kojoj su sudjelovali Draženko Kopljar, član Uprave PBZ-a, Filip Filković Philatz, filmski redatelj i umjetnik, Natalija Perić, partnerica iz odvjetničkog društva Mamić, Perić, Reberski i Rimac, te Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma i dopredsjednik HUP-ICT udruge.

Drilo je ustvrdio da umjetna inteligencija može pridonijeti pozitivnim promjenama u svim industrijama ako se primjenjuje na ispravan način, s čime su se složili svi sugovornici.

Draženko Kopljar rekao je, naime, da su u suradnji s FER-om još prije deset godina trenirali modele kako bi donosili trivijalne odluke, primjerice treba li dati nekome kredit ili ne, do odluka kojim rutama će voziti kamioni koji prevoze gotovinu do bankomata.

'Uključujemo AI u donošenje odluka jer za repetitivne poslove možemo napraviti i običan softver koji će to raditi. Ako ne koristimo AI kao asistenta u donošenju odluka, pogrešno ga koristimo. No potrebna nam je regulativa za AI da bismo znali kako ga koristiti i kako bismo znali što je etično, a što nije. Opasnost od AI-ja je realna jer što god su ljudi izmislili, može se zloupotrijebiti. No strah od toga je stvar izbora. Strah me blokira i onda sporije razmišljam. Svugdje koristimo AI, a da to ne znamo', podsjetio je Kopljar.

Boris Drilo
  • Boris Drilo, Natalija Perić, Filip Filković 'Philatz' i Draženko Kopljar
  • Boris Drilo i Natalija Perić
  • Boris Drilo, Natalija Perić, Filip Filković 'Philatz' i Draženko Kopljar
  • 014A1638
  • Boris Drilo, Natalija Perić, Filip Filković 'Philatz' i Draženko Kopljar
    +10
Boris Drilo, Natalija Perić, Filip Filković Philatz i Draženko Kopljar Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Filip Filković Philatz, filmski redatelj i umjetnik, kaže da su slikovni AI generatori prije godinu i pol postali zanimljivi i tako privukli veliku pažnju. Tada ih je i on počeo više koristiti te se poigravati time u videima i filmovima. No istaknuo je i da generiranje videa i slika u AI-ju nije dobro.

'U produkciji gledamo to na način da naši resursi nisu zamjenjivi. Primjerice, za reklame ćemo iskoristiti generatore slike, no kad dođemo do produkcije, te slike će konfigurirati naš Jura, a ne umjetna inteligencija. Ne moramo se bojati AI-ja. Točnije, toga se boje oni koji najmanje rade. Imamo sustav koji nam pomaže i olakšava posao i na to treba gledati optimistično', ustvrdio je Philatz.

Natalija Perić, partnerica odvjetničkog društva Mamić, Perić, Reberski i Rimac, rekla je da, što se pravnika tiče, ChatGPT danas može pisati podneske za arbitraže, tužbe i presude te navela da se u Strasbourgu koristi pilot-program za pisanje presuda za boravak u pritvoru.

'Puno koristimo ChatGPT u praksi, no postoji potreba za nadogradnjom. Bit ćemo prisiljeni koristiti te alate u sljedeće dvije, tri godine. Umjetna inteligencija napisala je pravno mišljenje, ali unatoč greškama, istražila je više prakse nego što bismo mi stigli u tjedan dana, pa i više. Što se tiče pravne struke, AI se brzo razvija. U SAD-u se već izrađuju softveri i pune se bazama podataka te sve odrade u rekordnom roku, što mi ne bismo mogli pa da nas i 10 radi na nekom slučaju.

Za prijevode koristimo ChatGPT. Prijevod ugovora konkretno – gotov je za dva sata, a mi ga svi oprezno provjeravamo, ali poanta je da smo tada već u završnoj fazi. AI će moći presuđivati u jednostavnijim predmetima, a priča se o njegovu uvođenju u jako kompleksne internacionalne arbitražne predmete. No nemam toliki strah, moramo naučiti koristiti te alate, i to odmah', ustvrdila je Perić.

Ivan Malić, PPK Valpovo
  • Dr. med. specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije Goran Kuzmac iz Poliklinike Sabol
  • Dr. med. specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije Goran Kuzmac iz Poliklinike Sabol
  • 014A1570
  • Predsjednik Uprave Bauwerk Boen Hrvatske Igor Benaković
  • Predsjednik Uprave Bauwerk Boen Hrvatske Igor Benaković
    +3
Digitalna (R)evolucija Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Primjere dobrih praksi digitalizacije poslovanja prezentirali su predstavnici domaćih kompanija. Konzultant Ivan Malić prikazao je kako tehnologija pomaže PPK-u Valpovo u donošenju boljih poslovnih odluka.

Dr. med. te specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije Goran Kuzmac iz Poliklinike Sabol predstavio je mobilnu i web aplikaciju SENDD, a ona pomoću umjetne inteligencije brzo, bez odlaska liječniku u ordinaciju, kod dojenčeta prepoznaje različite stupnjeve potencijalnih oštećenja.

'Ključno je rano prepoznati stupanj oštećenja tijekom razvoja mozga djeteta. Ranom intervencijom u prve dvije godine, kada je mozak plastičan, možemo pravilnom stimulacijom nadoknaditi opterećenja i oporaviti funkcije. Nekoliko je metoda, a jedna od njih je analiza spontanih pokreta; dokazana je i koristi se već 30 godina.

No unatoč tome ona traži iskustvo, vrijeme za učenje i procjenu, kao i treniranje. Na osnovi konfiguracije pokreta procjenjujemo svako dojenče u dobi od dva, tri mjeseca i je li mu mozak zdrav ili ne. No kako bismo bili precizniji i brži, naš IT tim oformio je sučelje u koje roditelji uploadaju videa i podatke o djetetu prema našim uputama.

Zatim analiziramo te materijale te formiramo nalaz ili mišljenje koje prezentiramo roditeljima. Koristimo sve te rezultate analiza kao informacije za tretiranje sustava strojnog učenja. Kako bismo poboljšali efikasnost i doprli do više ljudi, razvili smo mobilnu i web aplikaciju – kanal za prikupljanje i analizu videosnimaka SENDD.eu.

Naš IT tim razvio je novi sustav i prati se stalno svaka točka pokreta dojenčadi. Sljedeći korak je procjena kvalitete spontanih pokreta pomoću umjetne inteligencije. Pojednostavili smo i ubrzali procese te omogućili veći protok malih pacijenata, odnosno beba', rekao je Kuzmac.

Predsjednik Uprave tvrtke Bauwerk Boen Hrvatska Igor Benaković pokazao je kako klasična proizvodnja parketa može imati koristi od tehnologije primjenom virtualne stvarnosti, mreže senzora i umjetne inteligencije.

'Strojni vid i automatska kontrola nanosa ljepila samo su neki od primjera digitalne transformacije, odnosno primjene digitalnih alata u našem poslovanju. Naša tvrtka ima 350 zaposlenika, a dio smo velike grupacije Bauwerk Group, koja proizvodi premium parkete i drvene podove. Grupa ima pet tvornica u svijetu, a naša u Đurđevcu je druga najveća', rekao je Benaković.

Objasnio je da u njihovu poslovanju AI tumači podatke i vrši analizu proizvodnih parametara, a temeljem dubokog strujnog učenja prikazuje tok i status proizvodnje te se koristi tehnologija IoT. 'Važno je testirati spremnost, imati koncept i akcijski plan, definirati pilot-projekt, analizirati procese i brza rješenja te provesti treninge na putu do pametne tvornice', dodao je.

Marko Ćosić, direktor Službe za digitalnu prodaju, podršku korisnicima i operativne poslove u Croatia osiguranju, govorio je o LAQO GPT-ju, sustavu korisničke podrške koji koristi umjetnu inteligenciju za brže i bolje iskustvo klijenata. LAQO je prvo 100 posto digitalno osiguranje u Hrvatskoj i jedno od najbrže rastućih digitalnih osiguranja u EU. Prvi su uveli plaćanje kriptovalutama, prisutni su u metaverzumu te implementiraju AI.

U suradnji s Infobipom, prvi su predstavili digitalnog asistenta omogućenog GPT-jem za podršku korisnicima u europskom financijskom sektoru. Croatia osiguranje predstavilo je i prvo AI procjenilište šteta na motornim vozilima na europskom osigurateljnom tržištu.

Konferencija HUP ICT-a Digitalna Revolucija 4.0
  • Konferencija HUP ICT-a Digitalna Revolucija 4.0
  • Konferencija HUP ICT-a Digitalna Revolucija 4.0
  • Irena Weber
  • Irena Weber
  • Hrvoje Balen
    +22
Konferencija HUP ICT-a Digitalna (R)evolucija 4.0 Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Vjekoslav Budimir, osnivač i direktor tvrtke 3D Lab - Futura Dental, prikazao je digitalnu transformaciju u stomatologiji. Tvrtka je osnovana 1997. godine, a s digitalnom implementacijom krenuli su 2006. godine koristeći prvu CNC mašinu i laboratorijski skener. Godinu kasnije predstavili su intraoralni skener Sirona Red, a 2009. označila je rad s 3shape Dental Systemom i kupnju skenera Trios. 'Digitalizirali smo se i pomaže nam umjetna inteligencija - velike su prednosti digitala i AI-ja u stomatologiji, a u središtu svega je pacijent', rekao je Budimir.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić predstavio je napredan nadzorno-komunikacijski sustav za rano otkrivanje požara na udaljenim i nedostupnim lokacijama. Rekao je da je uvođenje digitalne tehnologije za sprečavanje šumskih požara značajno smanjilo njihov broj te da su u 2023. dosad instalirali 136 kamera, proveli kampanju 'Nemar je prva iskra' te zabilježili najmanji broj požara u zadnjih 10 godina.

Roberto Gobo, direktor digitalizacije u Valamaru, prezentirao je primjere korištenja tehnologije u hotelijerstvu kroz njihov rezervacijski centar. NEXI Grupa dizajnirala je i implementirala dodatni modul postojećeg sustava za upravljanje prijevarama kombinirajući tehnike strojnog učenja s velikom količinom povijesnih podataka, što je predstavila Željka Perok, senior product manager te grupe.