Brže usvajanje digitalnih tehnologija u poslovanju, kako u dijelu povećanja interne produktivnosti, tako i u smjeru inovacija i stvaranja nove dodane vrijednosti na tržištu, može značajno podići ukupnu konkurentnost domaćeg gospodarstva. Najviše se to odnose na male i srednje tvrtke koje, prema Izvješću o stanju digitalnog desetljeća za 2023. Europske komisije, zaostaju u digitalnoj transformaciji u odnosu na njihovu europsku konkurenciju. Zaključak je to sudionika najveće domaće poslovne konferencije o digitalizaciji Digitalna (R)evolucija, koja je okupila preko 500-tinjak poduzetnika.

Zašto je digitalizacija poslovanja danas ključna, pogotovo za male i srednje tvrtke, u uvodnom videu pojasnili su Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP-ICT udruge i programski direktor konferencije, Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT udruge, te Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT udruge i član Uprave Hrvatskog Telekoma.

'Male i srednje tvrtke su motor inovacija Hrvatske, a njihovo zaostajanje u digitalizaciji upozoravajuće je za razvoj gospodarstva', naglasio je Đuranović. Da je Hrvatska napravila velik korak naprijed i da je napredak primjetan, rekao je Maglić te dodao da im je želja razbiti predrasude i predstaviti sve koristi digitalizacije. 'Ovo nije nova moda, već neizostavan dio poslovanja', rekao je Maglić. Balen je u uvodnom videu poručio da bi tvrtke trebale slušati kolege i konkurenciju te pratiti trendove i kako ih primijeniti u poslovanju.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, u uvodnom je govoru istaknula da se Hrvatska suočava s izazovima i prilikama digitalne revolucije te da uslijed toga hrvatski ICT bilježi sjajne rezultate.

'Ovo je neophodan smjer razvoja, s ciljem zatvaranja jaza na koji kontinuirano upozoravamo u HUP-u i u javnosti kako bismo postali konkurentni. Upravo nas digitalizacija i ICT vode naprijed i motor su razvoja hrvatskog gospodarstva', naglasila je Weber.

'Svjedoci smo toga da je ICT sektor bio najotporniji tijekom svih kriza i promjena, a njegova uloga u transformaciji društva putem digitalizacije je ključna, što vidimo prema, primjerice, ulaganju u istraživanje i razvoj, u čemu se među ostalim ogleda vitalnost tog sektora. Moramo se odmaknuti od uslužnog sektora i fokusirati se na one koji stvaraju veću dodanu vrijednost.

Unatoč uspjesima, postoji jaz u digitalizaciji, pogotovo među malim i srednjim poduzetnicima, i zato kroz ovu konferenciju želimo konkretno i mjerljivo potaknuti i inspirirati poduzetnike na ubrzanje digitalizacije te usto potaknuti razmjenu znanja i stvoriti nove temelje za stvaranje novih vrijednosti', poručila je Weber.

Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT udruge, rekao je da su puno radili na tome da od Vlade rezerviraju sredstva za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća kroz različite programe te da je Vlada dobro reagirala na to.

'Male i srednje firme su nositelji svega što nam je važno u novoj strategiji i digitalnoj dekadi te svega što se tiče digitalnog društva, i na nacionalnoj i na europskoj razini. U Hrvatskoj ima svega 400 i nešto velikih firmi i preko 4000 malih kompanija, kojima smo najviše posvećeni.

Tvrtke bi danas trebale koristiti što više ključnih tehnologija koje će razviti i implementirati naš ICT sektor. Danas je ključna informatizacija koju tvrtke trebaju napraviti, a ona danas nije toliko komplicirana. Uvijek je dobar trenutak za informatizaciju i digitalnu transformaciju jer one i u dobrim i u lošim vremenima donose brojne benefite tvrtki, pogotovo u vrijeme turbulencija, kakvima smo svjedočili tijekom kriza u protekle tri godine', ustvrdio je Balen.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, rekao je da je Hrvatska danas prepoznata na gospodarskoj karti te da su pokazatelji toga i hrvatski kreditni rejtinzi, među ostalim onaj nedavni agencije Moody's.

'Bilježimo nadprosječnu stopu rasta u odnosu na druge zemlje članice, no prema ovogodišnjem DESI Indexu, imamo neiskorišten digitalni potencijal. Digitalna transformacija u Hrvatskoj značajno napreduje, pogotovo u ljudskom kapitalu i pokrivenosti strateškim mrežama, među ostalim. Što se tiče digitalnih vještina, iznad prosjeka smo EU-a po digitalizaciji poslovanja i prihvaćanju naprednih tehnologija u poslovanju. No kaskamo kad je riječ o malim i velikim poduzećima', upozorio je Gršić.

Rekao je da Hrvatska trenutno aktivno radi na rješavanju tri izazova: digitalizacija, demografija i dekarbonizacija. 'Vidimo velik potencijal u digitalizaciji i razvoju ICT sektora, o čemu svjedoči i Strategija digitalne Hrvatske koju smo usvojili', naveo je Grčić te pohvalio građane zbog korištenja sustava e-Građani, a koristilo ga je preko 160 milijuna puta više od 1,5 milijuna stanovnika.

Ivan Maglić, programski direktor konferencije i član Izvršnog odbora HUP-ICT udruge, rekao je da se nastavlja kontinuiran proces prilagodbe i napretka poslovanja sve obimnijom primjenom tehnologije. 'Razlog je sve značajnija integracija tehnologije u poslovanje, kao i njezin stalni napredak. Mnogi od nas će mijenjati radna mjesta i industriju zbog napredovanja tehnologije koja mijenja način na koji radimo.

Nekad smo pisaću mašinu zamijenili Wordom, a danas je već Word zastarjeli način. Hrvatska mora napredovati u digitalizaciji poslovanja i mi bismo htjeli da tradicionalne hrvatske tvrtke uvedu digitalizaciju te prepoznaju metode i modele kako provesti digitalnu revoluciju.

Promjene su nepovratne u poslovnom okruženju u svim industrijama, a imamo dobre prakse kako hrvatske kompanije digitaliziraju poslovanje. Možemo se 'igrati' i vidjeti što će se dogoditi ako uvedemo digitalizaciju, napredne alate, kad prihvatimo promjene', rekao je Maglić te potom brojnoj publici postavio pitanje što je to digitalizacija za njih, znaju li što obuhvaća, kako se za nju pripremaju te koji su glavni motivi za digitalnu transformaciju njihova poslovanja.