Brifing je održan uoči poslovne konferencije Digitalna (R)evolucija, koja će 28. studenog u Zagrebu okupiti oko 700 poslodavaca i poduzetnika iz različitih industrija. Cilj je pokazati konkretne primjere digitalizacije u domaćim tvrtkama, educirati i pokrenuti razmjenu znanja i iskustva o digitalizaciji među poduzetnicima.

Iz HUP-ICT-a su također na primjerima rješenja tvrtki Ericsson Nikola Tesla, CROZ i IKEA pokazali kako se prilično jednostavno i konkretno mogu u svakodnevnom poslovanju primijeniti kompleksne tehnologije, poput umjetne inteligencije (AI), proširene stvarnosti (AR) i robotizacije.

Pokazali su tako iz HUP-ICT-a da je u segmentu malog i srednjeg poduzetništva i na globalnoj razini izazov potaknuti poduzetnike na korištenje tehnologija za inoviranje i stvaranje novih poslovnih modela, s obzirom na to da većina njih ulaže u tehnologije kako bi povećali internu produktivnost (njih 56 posto) i produktivnost zaposlenika (njih 32 posto).

Na zaostajanje u digitalizaciji, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, upozorila je i Europska komisija u izvješću Digitalno desetljeće Europe: Digitalni ciljevi do 2030. godine.

Europska komisija je među preporukama istaknula da bi Hrvatska trebala ubrzati i procese digitalizacije poslovanja i poduzeća uz javne potpore radionicama i treninzima te povećanje sudjelovanja u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima. Također, iz EK nas potiču na povećanje broja ICT stručnjaka, i to na način povećanja kapaciteta obrazovnog sustava, ali i konkretnih mjera zadržavanja tih stručnjaka u zemlji, pa onda i privlačenja više ICT studenata i stručnjaka u Hrvatsku.

Predsjednik HUP-ICT udruge Hrvoje Josip Balen podsjetio je na Digitalnu strategiju Hrvatske za razdoblje do 2032., donesenu ove godine, koja je jedan od segmenata digitalizacije gospodarstva i poslovanja, uz razvoj ljudi, infrastrukture, poduzetništva i upravljanja državom.

'Tema koja je također važna je produktivnost. Prema podacima koje je predstavila Svjetska banka, produktivnost u Hrvatskoj je niža nego u Europskoj uniji i na tome trebamo raditi. A podlogu za rast produktivnosti stvaraju upravo digitalne tehnologije; od proizvodnje i učinkovitosti do drugih dijelova poslovanja gdje se stvaraju platforme koje omogućuju širenje poslovanja', istaknuo je Balen.

Dopredsjednik HUP-ICT udruge, direktor Calista i programski direktor Digitalne (R)evolucije Ivan Maglić rekao je da je jedna od glavnih poruka udruge ta da svjedočimo novoj paradigmi unutar koje hrvatsko gospodarstvo i tvrtke moraju s time živjeti, odnosno suživjeti se.

'To je izvedivo, a najvažnije dimenzije su primjena tehnologije u standardnim poslovnim procesima prema korisnicima i e-transformacija poslovnih modela jer - tvrtke neće preživjeti ako se ne prilagode novim tehnologijama. Hrvatske kompanije napreduju - Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) pokazuje da stojimo relativno dobro u domeni digitalne transformacije gospodarstva - no to nije dovoljno i nije dovoljno dobro', ustvrdio je Maglić te dodao da svjedočimo nepovratnim promjenama u poslovnom okruženju u svim industrijama usred 4. industrijske revolucije.

Istaknuo je da je najvažnije da to shvati menadžment te da primjenjuju to unutar svojih kompanija - od direktorica do predsjednika uprava.

Miroslav Kantolić, dopredsjednik Izvršnog odbora HUP ICT udruge te član izvršnog poslovodstva tvrtke Ericsson Nikola Tesla, rekao je da je 1992. godina bila ključna za razvoj interneta i promjena u industriji te da je u 30 godina upravo ICT doživio najviše transformacija.

'Tim se napretkom otvorio prostor za razvoj novih tvrtki, danas svjetskih lidera koji su na temelju infrastrukture napravili i pokrenuli revolucionarne biznise. Novu dimenziju donijeli su i pametni telefoni usred evolucije mobilnog interneta - vidimo danas Uber, najveći je taksi prijevoznik bez ijednog taksija. Ulazimo u svijet proširene stvarnosti i tehnologija koje su sve prisutnije, a sljedeći korak su nove dimenzije interneta koje će stvoriti nove prilike za postojeće industrije, ali i one nove', naglasio je Kantolić.

Što to znači za poslovni svijet? Ulazimo u razdoblje intenzivnog razvoja, tu je i evolucija industrijske proizvodnje, tumači Kantolić, navodeći kao primjere digitalnu komunikaciju između kompanija, strojno učenje, umjetnu inteligenciju (AI), superbrze mreže i podatkovne centre, među ostalim.

'Kad se to sve kombinira, stvaramo nove pretpostavke i paradigme novog poslovanja, primjenu AI-ja u optimizaciji poslovnih procesa, kao i udaljene kontrole stanja, kvalitete i sigurnosti. Svjedočit ćemo i porastu digitalnih blizanaca koji označavaju interakciju fizičkog i digitalnog svijeta putem XR-a', naveo je Kantolić.

Cilj je, kaže, osigurati konkurentnost ICT industrije u Hrvatskoj; da hrvatski građani mogu sudjelovati u razvoju i primjenama novih tehnologija. 'Digitalizacija ne smije biti sama sebi svrha, već svaki subjekt mora prepoznati svoj potencijal u njezinoj primjeni i uvođenju', istaknuo je.

Ericsson Nikola Tesla predstavio je rješenje razvijeno u Hrvatskoj koje korištenjem tehnologije proširene stvarnosti omogućuje raznim službama za potporu korisnicima i serviserima mnogo pametniju organizaciju i učinkovitije rješavanje problema te raznih preventivnih pregleda na terenu.

Riječ je o sustavu razvijenom u Zagrebu, s potencijalom primjene i u svijetu - Pametni radni nalog (Smart Work Order - SWO) - koji povećava produktivnost, a istovremeno ne zamjenjuje ljude, već im pomaže da budu brži i produktivniji; ako postoji problem na terenu, tehničar s udaljene lokacije može 'izaći' na njega. Ima dostupnu svu potporu i sve je automatizirano, a sustav, među ostalim, koristi proširenu stvarnost, odnosno pametne naočale, IT usluge i procese učenja/umjetne inteligencije - tako komunicira s nekim drugim iz odjela koji mu daje pametni radni nalog sa svim informacijama, a proširena stvarnost služi mu za lakšu i bržu koordinaciju i organizaciju.

Član HUP-ICT udruge Vladimir Kosanović ustvrdio je da digitalna transformacija ima širok spektar te da danas nema područja u čije pore digitalizacija nije ušla, pa tako i u tradicionalne industrije.

Kao primjer su naveli švedsku Ikeu, koja uspješno posluje diljem svijeta - u 32 zemlje imaju preko 400 trgovina - pa tako i u Hrvatskoj, gdje su, kako je navela menadžerica Tatjana Radaković, kreirali digitalni tim i pokrenuli digitalna rješenja za kupce i zaposlenike.

Radaković je navela da 80 posto kupaca počinje proces kupovine online. Stoga su odlučili spojiti najbolje od robne kuće i online prodaje - predstavili su Ikea Scan (Shop&go) - kupci mogu skenirati proizvod, imaju tijekom fizičke kupovine na aplikaciji kontrolu nad potrošnjom i računom, a zatim sve to brže i lakše obave kad dođu na kasu.

Radaković je najavila i novu funkcionalnost koja će najviše oduševiti one koji kažu da se u Ikei vrlo lako izgubiti - Ikea kompas koji pomaže da nađete željeni proizvod, brži put do restorana ili pak do izlaza.

Na brifingu HUP-ICT udruge istaknuto je da puno kompanija danas želi napraviti iskorak u smjeru digitalne transformacije, no mnogi stanu na sredini ili pak neuspješno obave taj posao.

'Sama tehnologija nije dovoljna, potrebni su procesi i ljudi. Na primjeru Ikee vidimo da je digitalni tim uključen u sve pore organizacije, u strukturu i poslovanje, surađuju s drugim timovima kako bi smanjili jaz i barijeru. Ljudi se boje tehnologije i da će ostati bez posla, no moramo razmišljati u smjeru da povećamo aktivnost i produktivnost ljudi', naglasili su i ponovili da najveća odgovornost leži na top menadžmentu.

CROZ je pokazao primjenu velikih jezičnih modela (poput ChatGPT-ja) u poslovnom okruženju na jednostavnom primjeru unaprjeđenja poslovanja - iz obične mail komunikacije možemo izvući kontekst i informacije koje prije nismo mogli. U kombinaciji s korištenjem internih podataka o klijentu, dobivamo potpuno nove mogućnosti i saznanja koji mogu donijeti prednost na tržištu.

Luka Gauta iz CROZ-a rekao je da žele 'pomiriti staro i novo', uzeti najpraktičnije i najpragmatičnije moderne tehnologije i smjestiti ih u poslovni okvir, odnosno poslovanje. Dio toga je, kaže, i umjetna inteligencija, a kao uspješne primjere naveo je AI Hackathon i AI predictive operations.

'Jedna banka rekla je da je na AI Hackathonu bilo 65 timova i sveukupno 268 sudionika, a izrodilo se 60 novih poslovnih ideja. Sudjelovali su različiti odjeli, od biznisa, financija i IT-ja do prodaje i marketinga. AI utrka već je odavno počela i različite su mogućnosti. Osim što su raznovrsne, također su dostupne i rezervirane za cijelo tržište, ne više samo velike igrače. Velika većina krenut će prema optimizaciji procesa, a zatim ide korištenje AI-ja za neke inovativnije stvari', rekao je Gauta.

Organizacije su danas zatrpane stotinama mailova dnevno i žele kontrolirano upravljati odnosima s klijentima. Dodatan fokus je na 'delikatnim' situacijama, gdje postoji nervoza, uz potencijalni rizik da će tvrtka izgubiti velik posao ili čak i klijenta. Hrvoje Šimić iz CROZ-a objasnio je kako korištenje GPT modela može pomoći.

'AI detektira je li pošiljatelj u mailu ljutit, je li u bazi klijenata, a kad to detektira, prosljeđuje na korisničku podršku. Brže reagira ako je to važan klijent. Tako pomaže korisničkoj podršci da bude brža i efikasnija. Moramo se ukrcati na vlak tehnologije kako bismo bili konkurentni. Iako i dalje volimo ljudski dodir, mlađim generacijama važnije su brze reakcije od toga hoće li im pomoći chatbot ili čovjek; žele brzu pomoć i rješenje', pojasnio je Šimić.

Na brifingu su stručnjaci iz ICT industrije ustvrdili da ljudi trebaju na AI gledati kao na alat kojim se moraju naučiti koristiti kako bi sutra bili konkurentni, kao i da se potencijal u Hrvatskoj treba njegovati jer on postoji.

Upozorili su i na to da trenutno imamo 50.000 ICT stručnjaka, no da ćemo ih do 2032. godine trebati barem još 50.000, i to iz različitih industrija, ne nužno samo ICT-ja. 'Treba nam nova grana koja nas može održati, a da to nije turizam o kojem ovisimo', ustvrdili su ICT stručnjaci.

Naveli su i da brojne ICT tvrtke u Hrvatskoj rade zanimljive i velike stvari, no često za - zapadne kompanije. 'Želimo da ti ljudi u Hrvatskoj nađu posao, pogotovo oni koji su uspješni i koji napreduju. Ključno je povećanje konkurentnosti, a primjećujemo i sve veću potrebu za drugačijim znanjima i zanimanjima', zaključili su.