Cilj istraživanja, koje je uglavnom financirala američka industrija čokolade Mars, a u kojem su sudjelovali i IBM i američko Ministarstvo poljoprivrede, bilo je osiguravanje dovoljnih količina kakaa. Rezultati su objavljeni na internetskoj stranici Cacao Genome Database

Marsov znanstvenik Howard-Yana Shapiro tvrdi da je poznavanje genoma ove biljke od ključnog značaja za industriju slatkiša.

'To otvara vrata poboljšanju života oko šest i pol milijuna izravnih uzgajivača kakaovca, ali i 40 milijuna ljudi koji rade u industriji kakaa, kako radnika na burzi tako i trgovaca i proizvođača', rekao je za BBC.

Stručnjak za kakao ističe da se do sada vrlo malo ulagalo u studije koje bi poboljšale kvalitetu kakaovca.

'Kao uzgajivači sorti uvijek tragamo za vrstama koje će biti otporne na bolesti i suše, kvalitetnijeg uroda te sposobne prilagoditi se klimatskim promjenama i arhitekturi stabala', objasnio je dr. Shapiro.

IBM-ov menadžer Ajay Royyuru ističe da su rezultati objavljeni tri godine ranije nego što je planirano dijelom zahvaljujući razvoju računalne tehnologije, osobito snazi super-računala Blue Gene

Iako je primarni cilj studije bilo usavršavanje stabla kakaovca, stručnjaci ističu da bi rezultati također trebali poboljšati kvalitetu čokolade.

'Ovo otkriće trebalo bi omogućiti farmerima da uzgajaju kakaovac konzistentnije kvalitete', rekao je Harlod Schmitz iz Marsa. 'Genetika u određenoj mjeri određuje okus koji će drvo stvarati. Kvaliteta kakaa ključna je za dobru čokoladu, međutim, tu su i neka druga svojstva koja su važna proizvođačima čokolade.'

Dragocjena biljka

Kakaovac (Theobroma cacao) je malo zimzeleno stablo (4–8 metara visine) iz porodice Sterculiaceae, rasprostranjeno u tropskim područjima Amerike. Potječe iz tropskih područja Amazone, a kasnije ju je čovjek rasprostranio do Srednje, čak i Sjeverne Amerike. Plod se koristi za dobivanje kakaa i čokolade, a stari su narodi sjemenke koristili kao novac.

Čokolada se proizvodi miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera.
Ime joj potječe iz vremena kada se više pila kao napitak iz riječi Xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda).

Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2.600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo (Christophorus Columbus) donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, no ono tada nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek je španjolski konkvistador Hernán Cortés za osvajanja Južne Amerike probao xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.