Stroj možda ne može konkurirati Tardisu, telefonskoj govornici kojom dr. Who putuje kroz vrijeme, no istraživači tvrde da je njime moguće objekte manje od atoma pomicati u smjeru suprotnom od kretanja kazaljki na satu
Eksperimenti su uključivali elektrone - negativno nabijene čestice koje čine atom - i podsjećali su na igranje biljara u kojem su se kugle, odnosno elektroni, nakon razbijanja vraćali u početni položaj, sve zahvaljujući posebnom kvantnom računalu.
vezane vijesti
Istraživači Laboratorija za fiziku Moskovskog instituta za fiziku i tehnologiju (MIPT) kažu da su se eksperimentom učinkovito suprotstavili drugom zakonu termodinamike.
Vremenski stroj je kvantno računalo
Drugi zakon termodinamike bavi se prijelazom energije unutar sustava od upotrebljivog do neupotrebljivog. To je razlog zbog kojeg se naši telefoni i prijenosna računala moraju napuniti i zašto će Sunce jednog dana ugasnuti. On kaže da se energija ne može ponavljati u beskonačnoj petlji unutar zatvorenog sustava pa moramo nadoknaditi ono što je izgubljeno. Drugi zakon postavlja granice mogućeg u našem svemiru, definirajući zašto sve unutar njega mora jednog dana propasti.
Ovaj 'vremenski stroj', opisan u časopisu Scientific Reports, zapravo je kvantno računalo u kojem se podaci mjere qubitovima, kvantnim bitovima. U eksperimentu je kvantno računalo evoluirao 'unatrag', od kaosa do reda, pa je stanje qubitova vraćeno na početnu točku, baš kao kad bi se kugle na biljarskom stolu nekim čudom vratile u početnu poziciju.
Čini se da vrijeme teče unazad...
'Vanjskom promatraču čini se da vrijeme teče unatrag', objasnio je dr. Gordej Lesovik, voditelj laboratorija za fiziku kvantnih informacija. 'Stvorili smo umjetno stanje koje se razvija u smjeru suprotnom od termodinamičke strelice vremena.'
Znanstvenici su otkrili da je, radeći sa samo dva qubita, 'preokret vremena' postignut sa stopom uspješnosti od 85 posto. Kad bi bila uključena tri qubita, stopa uspješnosti eksperimenta padala bi na 50 posto. Ovaj eksperiment ne vodi nas, dakle, u putovanje kroz vrijeme, ali bi mogao naći praktičnu primjenu u razvoju kvantnih računala, kažu znanstvenici.
'Naš se algoritam može ažurirati i koristiti za testiranje programa pisanih za kvantna računala te eliminiranje buke i pogrešaka', rekao je dr. Lesovik.
