Tvrtka Reboot SEO je prilikom prikupljanja podataka i izračuna u obzir uzela broj korisnika interneta u svakoj državi. Hrvatska je zemlja koja je najviše zainteresirana za dark web u 2022., prema rezultatima provedenog istraživanja.

Navode da su zločini na tom crnom internetskom tržištu u Hrvatskoj porasli za 31 posto u posljednjih nekoliko godina te da je do sada bilo ukupno 30.450 online pretraživanja ove godine – što daje broj od 1083 korisnika interneta u Hrvatskoj koji su pretraživali dark web u 2022. godini.

Na drugom je mjestu Češka, u kojoj je više od osam milijuna aktivnih korisnika interneta, s 1027 korisnika na 100.000 njih koji svaki mjesec pretražuju dark web.

Irska je treća, a do kolovoza ove godine u njoj je bilo 38.360 online pretraživanja dark weba, 953 pretraživanja na svakih 100.000 korisnika interneta. Na četvrtom mjestu je Mađarska, a popis od prvih pet završava Rumunjskom.

'Ne možete očekivati od lopova, prevaranata i kriminalaca da budu pošteni'

Provjerili smo što o rezultatima istraživanja kažu hrvatski stručnjaci za računalnu sigurnost.

'Na dark webu možete pronaći sve; od droge i oružja do prostitucije, trgovine ljudima i dječje pornografije, pa i najam profesionalnih ubojica. Radi se o crnom tržištu na kojem se traži uglavnom ono ilegalno, jer inače ne bi to bilo crno tržište. Kupci mogu vrlo lako postati žrtve prijevara i na donekle reguliranim tržištima, a kako ne bi na crnom tržištu, na kojem je naglasak na ilegalnim robama i uslugama. Ne možete očekivati od lopova, prevaranata i kriminalaca da budu pošteni.

Nikako ne smijemo vjerovati svemu što se vidi, pročita ili nudi te trebamo izbjegavati bilo kakve kupovine na dark webu, ostavljanje osobnih informacija ili bankovnih podataka', kaže 'bijeli haker' Leon Juranić, osnivač tvrtke Defense Code, koju je ove godine akvizirala izraelska tvrtka WhiteSource. Također smatra da je teško sa sigurnošću reći odakle značajan porast interesa Hrvata za dark webom, a pita se i kako je tvrtka koja je radila istraživanje točno došla do te informacije te zaključila da Hrvati značajno pretražuju dark web. 'Fundamentalna stvar dark weba je privatnost na prvom mjestu, pa mi nije baš jasno kako su baš izbrojili, pa makar i ugrubo, Hrvate koji koriste i pretražuju dark web', kaže Juranić.

'Ako nešto zvuči kao da je neistinito ili prejeftino, vjerojatno se radi o prijevari'

Stručnjak za računalnu sigurnost Alen Delić kaže da ne smijemo zaboraviti da je to i dalje internetski prostor, pa zapravo sve što postoji u nedigitalnom prostoru postoji i u njemu. To, dodaje Delić, podrazumijeva proizvode i usluge koji se inače mogu kupiti legalnim putem pa su tamo jeftiniji, ili pak proizvode i usluge iz potpuno ilegalne sfere. Na crnom tržištu nalaze se i drugi sadržaji, pa i oni koji služe prijevarama samih korisnika.

Delić ističe da, gdje god postoji legitimna, ne legalna skupina aktivnosti, postoji i ona nelegitimna. To se, kaže, povećava većim brojem korisnika jer se povećava i broj potencijalnih žrtava.

'Upravo se to pokazalo u doba koronavirusa, kad je postojao velik broj osoba koje su mislile da je jednostavno i banalno kupiti lažne covid-potvrde, pa su zapravo bile prevarene. Ironično bi bilo govoriti o zaštiti onih koji koriste ilegalne aktivnosti, no zaštita je ista kao i legalnim prostorima – treba provjeriti gdje se nalaze, odnosno na kojim mrežnim stranicama, postoje li sumnjivi sadržaji, postoje li recenzije ili preporuke za korištenje određenih stranica i slično. Dakako, uvijek vrijedi i ona stara – ako nešto zvuči kao da je neistinito ili prejeftino, vjerojatno se radi o prijevari.

Bilo bi jako zanimljivo vidjeti na koji način se mjeri interes u takvim prostorima, a posebno postoji li samo interes ili korisnici doista koriste različite dostupne usluge. Logično mi je, no ne mogu tvrditi da je koronavirus utjecao na njihovo korištenje. Ako povučemo paralelu s općenitim korištenjem digitalnih usluga, onda to ima smisla. Korištenje sadržaja te kupnja usluga ili proizvoda koji su ilegalni uvijek su rizik. Kako onaj da korisnici budu prevareni, tako i da budu uhvaćeni u ilegalnim radnjama. Nadležne institucije imaju sve više mehanizama da se suočavaju s takvim aktivnostima', zaključuje Delić.

Zaštita podataka

Ako korisnici žele pristupiti dark webu, tvrtka Reboot SEO objavila je preporuke kako zaštititi podatke:

• korištenje VPN-a
• dark web scan za traženje potencijalno ukradenih podataka
• korištenje password managera
• dvofaktorska autentifikacija
• zatvaranje računa i prijava krađe identiteta.

Opojne droge, oružje, krivotvoreni dokumenti...

Na crnom internetskom tržištu tijekom 2021. u Hrvatskoj su zabilježena ukupno 1563 kaznena djela, što je povećanje od 31 posto u odnosu na 2020., pokazuju podaci MUP-ove Službe kibernetičke sigurnosti. Što se tiče Hrvata, oni se ne razlikuju od ostalih korisnika u Europi i svijetu. Na tržnicama dark weba kupuju opojne droge, oružje, krivotvorene dokumente, lijekove za erektilnu disfunkciju i zloćudne računalne programe – malware.

Kako bi se dark webu uopće pristupilo, potrebno je instalirati poseban softver kojim se jamči anonimnost. To, naravno, ne mora značiti da se korisnik prijavljuje zbog kriminalnih aktivnosti i ilegalnog sadržaja, na kojima naposljetku i leži reputacija dark weba.

Naime te anonimne mreže koriste i grupacije, pa i novinari za prikupljanje osjetljivih informacija. No i dalje prednjači interes za različitim oblicima kriminala, što se uglavnom odnosi na zlouporabu droga, nabavu i krijumčarenje oružja, kao i krivotvorenih dokumenata. Međutim oni koji dobro poznaju dark web znaju da tamne strane interneta mogu biti puno mračnije od navedenih primjera.