Najznačajnija dugoročna posljedica skandala Dieselgate bit će smanjenje potražnje i proizvodnje pa potom lagano odumiranje automobila s dizelskim motorima. Što se tiče komercijalnih vozila, tu će se stvari mijenjati nešto sporije u slučaju kamiona, a nešto brže što se tiče lakih komercijalnih vozila poput furgona i kombija koji ulaze u gradove - ipak se ovdje primarno radi o sredstvima rada.

Vozila s dizelskim motorima ne zagađuju mnogo emisijom ugljičnog dioksida, ali ispuštaju više čestica čađe od benzinaca, a posebno hibrida. Svjestan je toga i gradonačelnik Londona Sadiq Khan, astmatičar koji je upravo najavio da će do travnja 2019. (dakle za samo dvije godine) uvesti zonu ultraniskih emisija ispušnih plinova tako što će ulazak u nju naplatiti gotovo 15 eura dnevno svakom benzincu koji ne zadovoljava normu o čistoći ispušnih plinova Euro 4.

Cijena za dizele je ista, no oni će za ulazak u zonu ultraniskih plinova morati zadovoljiti normu o čistoći ispušnih plinova Euro 6. Dakle London će od 2019. penalizirati gotovo svakog dizelaša koji je proizveden prije rujna 2015.

Uz London, sličnu mjeru donijet će središnja vlast u Velikoj Britaniji, s time da će ona dodatno oporezovati ili zabraniti dizelske automobile u gotovo 35 velikih gradova te tako opteretiti vlasnike gotovo deset milijuna automobila. Osim u Velikoj Britaniji, dizelaši (osim najnovijih) zbog svojih emisija ispušnih plinova neće biti dobrodošli ni u Madridu, čija je gradonačelnica izjavila da ih želi zabraniti do 2025., a slične se mjere razmatraju i u Ateni, Bruxellesu, Parizu i Stuttgartu.

Kao šlag na tortu svega navedenog stiže inicijativa Elzbiete Bienkowske, povjerenice Europske komisije za industriju, koja je u Europskom parlamentu pokrenula pripremu regulative koja bi snažnije odredila način na koji proizvođači testiraju emisije ispušnih plinova i potrošnju te bi ih, u slučaju nezadovoljavanja tih odredbi, mogla kazniti i s do 30.000 eura po proizvedenom automobilu.

Bienkowska je za Reuters izjavila kako je cilj mjere u određenom roku maknuti dizelaše s cesta. 'Dizelaši neće nestati od danas do sutra, no nakon ovog sigurna sam da će nestati brže nego što možemo zamisliti', dodala je Bienkowska.

Sve navedeno dovelo je do toga da kupci polako gube vjeru u dizelaše, odnosno da su oprezni prilikom razmatranja o kupnji takvih automobila. Debata o dizelu u Velikoj Britaniji vodi se još od 2014. godine, kad je izašla studija s podacima o tome da bi dizelski motori u gospodarskim vozilima, vlakovima i automobilima mogli biti odgovorni za tisuće preranih smrti u Velikoj Britaniji. Od 29.000 preminulih zbog zagađenja zraka, čak 25 posto vjerojatno je umrlo zbog zagađenja izazvanim dizelskim gorivima, tvrdi se u studiji. Istraživači navode kako je za to velikim dijelom kriva vlada koja je subvencionirala upotrebu i razvoj dizelskih motora zbog manje potrošnje goriva. Frank Kelly, profesor na Kraljevskom koledžu u Londonu, tom prigodom izjavio je kako navedeno istraživanje ukazuje na jasnu vezu između ispušnih plinova vozila s dizelskim motorima te raka i bolesti pluća i srca.

Takvo zagađenje zraka može se usporediti s pušenjem cigareta te može pogoršati simptome oboljenja srca. Uz sve navedeno, još je jedan razlog zbog kojeg su dizelašima, primarno u osobnim, ali i u gospodarskim vozilima, dani odbrojeni. To su proizvođači, odnosno najveći europski proizvođač automobila - Volkswagen grupa. Naime, nakon dieselgatea ova je tvrtka, vlasnik brendova Volkswagen, Audi, Škoda i Seat te ekskluzivnijih Bentlejya, Bugattija, Lamborghinija i Porschea, odlučila snažno elektrificirati svoj portfelj na svim razinama.

Dakle ako se u automobil može ugraditi baterija i elektromotor te ga tako učiniti hibridom ili potpuno električnim, Volkswagen će to u narednim godinama i napraviti. Sigurno je da će ga u tome pratiti i ostali proizvođači te će tako dizel, nakon snažnog prodajnog uzleta u posljednjih petnaest godina, polako postati marginalno pogonsko gorivo u automobilima sve do svog odlaska s automobilske scene.