Naime, brojne studije, o kojima piše portal Conversations, govore da je kratki drijemež, onaj koji traje do pola sata, koristan na 'mali milijun' načina. Recimo, može potaknuti funkcioniranje mozga i memoriju, ali i budnost, pažnju i vrijeme reagiranja na podražaje.

Kratki san povezan je i s povećanom produktivnošću i kreativnošću. Nisu rijetki slučajevi da pojedine kompanije, svjesne tih koristi, omogućavaju svojim zaposlenicima vrijeme, pa i prostor za povremeno zatvaranje očiju.

Ne dulje od 30 minuta

Kako se čini, mozak koristi vrijeme drijemeža da bi procesuirao informacije prikupljene tijekom dana, što je vrlo važno za sposobnost rješavanja problema. Jedna studija, dalje, otkriva da su ljudi koji se prepuštaju takvom snu manje frustrirani i impulzivni, što u konačnici vodi boljem fokusiranju i učinkovitosti u izvođenju radnih zadataka. Čak može voditi poboljšanju sposobnosti učenja novih motoričkih vještina, bilo da je riječ o igranju golfa, bilo sviranju glazbenih instrumenata. Jednostavno, te vještine 'slažu' se u mozgu tijekom sna, bez obzira na to je li riječ o noćnom snu ili dnevnom drijemežu.

Kratki san smanjuje i stres, očekivano, kao što je očekivano i da popravlja općenito raspoloženje, bar su tako iskazali ispitanici u jednoj studiji. No, to vrijedi za ono spavanje koje ne traje dulje od 30 minuta, svaki duži san ne može se povezati s boljim raspoloženjem i općenitim dojmom da se dobro osjećate nakon njega.

Ima još: kratki san može se povezati i sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti. Naime, ako smo budni više nego je to potrebno, u tijelu se razvijaju kemikalije kojima se organizam nastoji izboriti s problemima, ali često remete krvni tlak i puls. Mirniji san, pak, pomaže smanjenju tih kemikalija, a time i regulaciji tlaka i pulsa. Kod nekih ljudi to se postiže već drijemanjem, a ne samo noćnim, dubljim snom.

Nažalost, baš kao kod noćnog sna, nekim ljudima teško je zadrijemati. Da bi ste se lakše prepustili tom običaju, mogu pomoći tehnike opuštanja mišića, i to kod obje vrste sna. To uključuje i druge opuštajuće tehnike, poput slušanja relaksirajuće glazbe.

Loše posljedice

S druge strane, duže drijemanje ima lošijih posljedica. Jedan od takvih minusa nakon dnevnog sna dužeg od pola sata je osjećaj zbunjenosti i dezorijentacije koju neki ljudi mogu osjetiti. Te pojave su izravno povezane s dužinom sna, i što je drijemež duži jače ćemo ih osjetiti. Rezultat može biti poremećena kognitivna funkcija koja može potrajati od nekoliko minuta do pola sata. Jedan od 'lijekova' može biti konzumacija kave odmah nakon sna, kako bi nas 'podigla' iz zbunjenosti nakon buđenja.

Pritom treba imati na umu da kofein nikako ne može biti nadomjestak za san. Taj sastojak kave ili čaja privremeno će blokirati djelovanje kemikalije adenozina čija razina raste dok smo budni. Ako ste 'ovisni' o kofeinu kao načinu održavanja budnosti, u pozadini može biti neki poremećaj sna, bilo da je riječ o nesanici ili apneji kod koje može doći do privremenog prekida disanja u snu.

Dugo popodnevno spavanje, ili ono kasnije u danu, može loše utjecati i na noćni san, od teškoća s uspavljivanjem do ostajanja budnim tijekom noći. Potraje li, takav poremećaj redovitog ciklusa sna i budnosti može dovesti i do ozbiljnijeg problema sa spavanjem, što onda može donijeti brojne negativne posljedice na zdravlje.

Uz to, kod onih starijih od 60 godina duže dnevno spavanje može povećati rizik od kardiovaskularnih problema. Studije pokazuju da drijemež duži od sata kod starijih osoba može dovesti do češćeg povišenog krvnog tlaka, visoke razine šećera, razvijanja masnoća oko struka, te loših razina kolesterola i triglicerida, što je poznato kao metabolički sindrom. Uzroci tog fenomena uglavnom su nepoznati, ali poznato je da starije osobe česte upadnu u drijemež od mlađih, obično zbog neredovitijeg sna tijekom noći.

Iz svega proizlaze jednostavni savjeti: ako zaspete tijekom dana, neka to bude kratko, najbolje u rano poslijepodne, i to u prostoru koji je miran, udoban i s prigušenim svjetlom.