Znanstvenici su na jugu Afrike otkrili ognjište staro oko milijun godina koje bi moglo ponovno pokrenuti rasprave o pitanju je li u ljudskoj evoluciji ključnu ulogu odigrala vatra
Kuhanje je jedno od temeljnih obilježja ljudske kulture i nešto je po čemu se jasno razlikujemo od životinja, čak i najbližih srodnika majmuna.
Neki znanstvenici poput Richarda Wranghama, profesora biološke antropologije na Sveučilištu Harvard, smatraju da je upravo kuhanje ljude na evolucijskom stablu odvojilo od gorila i čimpanzi. Ono je, prema Wranghamu, bilo važnije od poljoprivrede i jedenja mesa jer je omogućilo da se ljudski mozak razvije do današnjih veličina. Naime, hrana je obradom u vatri postala mekša i lakše probavljiva te ljudi više nisu morali toliko puno žvakati i probavljati, što je oslobodilo dobar dio energije za potrebe većeg mozga. Ljudski kutnjaci smanjili su se, a lubanje su narasle prije nekih 1,9 milijuna godina. Prema Wranghamu, to je bilo vrijeme kada su naši preci razvili okus za kuhanu hranu.
No kritičari hipoteze o kuhanju do danas su isticali da za nju ne postoje arheološki dokazi. Ako su naši preci redovito kuhali, gdje su ostaci ognjišta? Naime, donedavno nisu bila pronađena ognjišta starija od 400.000 godina.
'Moja glavna zadrška do sada je bilo to što je izgledalo da se kuhanje razvilo tek mnogo kasnije', rekao je Michael Chazan sa Sveučilišta u Torontu i dodao: 'Zapravo dokazi o ranijem kuhanju postoje, samo ih treba potražiti na pravom mjestu.'
Prema izviješću objavljenom u novom broju časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences, Chanzan i njegovi kolege Francesco Berna i Paul Goldberg sa Sveučilišta u Bostonu svoja su istraživanja proveli u špilji Wonderwerk u Južnoafričkoj Republici. Njihove mikroskopske analize sedimenata na tlu otkrile su tragove pepela i nagorenih kostiju stare oko milijun godina. Ostaci su pronađeni u unutrašnjosti špilje, tridesetak metara od ulaza, pa je malo vjerojatno da su nastali u šumskom požaru.
Puno je vjerojatnije je da je hominid – najvjerojatnije Homo erectus – vatru unio u spilju. 'Nema dokaza da su drevni ljudi sami stvarali vatru. Mislim da su se koristili vatrom koja je nastala u prirodi', rekao je Chazan.
Stručnjaci međutim ističu da novo istraživanje ipak nije konačna potvrda hiopteze o kuhanju. Naime, Chazan kaže da su naslage pepela i čađi u mlađim nalazištima mnogo obilnije nego u Wonderwerku, što pokazuje da se H. erectus nije stalno služio vatrom niti je redovito kuhao svoju hranu iako je već imao male zube i veliki mozak.
