Prema procjenama autora Hrvatska je dobra u istraživanjima i razvoju i ima relativno visoki udio u europskim okvirnim istraživačkim programima kada se u obzir uzme njezina veličina i činjenica da do nedavno nije bila dio EU. U informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) već sudjeluje u pionirskim projektima u robotici i infrastrukturi inteligentnog prijevoza.

Iz perspektive ICT infrastrukture Hrvatska zaostaje za ostalim zemljama EU-a. Trenutno samo dvije trećine domaćinstava ima broadbend pristup internetu, što je ispod prosjeka od tri četvrtine u EU. No kada je riječ o e-Vladi, Hrvatska je jednaka ili čak bolja od ostalih članica – korištenje državnih internetskih usluga u obrazovanju odgovara prosjeku, dok je po transparentnosti osobnih podataka kao i po upotrebljivosti državnih usluga na internetu za ne-Hrvate iznad prosjeka, ističe izviješće.

ICT istraživanja

Hrvatska je već neko vrijeme sudionica Europskih istraživačkih programa – sudjelovala je u 447 projekata. Na početku, u FP5 sudjelovala je u samo 29 projekata, u FP6 je taj broj već narastao na 130, a sada u FP7 na 256. Izviješće navodi da je Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo u čak 40% projekata u kojima sudjeluju hrvatski partneri. Posebno ističe Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) koji je ostvario čak petinu programa koji su ugovoreni sa Sveučilištem, a neki od njih ocjijenjeni su kao uistinu izvanredni.

Leteći roboti

Europska komisija nadalje hvali brojna istraživanja stručnjaka iz Laboratory for Robotics and Intelligent Control Systems (LARICS) na ETF-u među kojima i studije koje bi jednoga dana mogle iznjedriti robotizirane tehnologije kontrole populacija pčela i riba kao i sustave automatske kontrole vozila bez vozača za transport te bespilotnih letjelica za koordinaciju spašavanja tijekom prirodnih nepogoda i katastrofa.

Inteligentna infrastruktura

FER se spominje i u kontekstu projekata koji bi trebali unaprijediti infrastrukture komunikacije, vodoopskrbe i prijevoza kao što je primjerice URBANWATER koji bi trebao razviti platformu koja bi uključivala vremenske prognoze, podatke o rezervama površinskih voda, potrošnji u kućanstvima te o tlaku i curenjima.

Na popisu važnih projekata našao se i MIBINCITY koji bi trebao omogućiti energetsku optimizaciju potpuno električnih vozila (FEV) pomoću integriranih ICT sustava koji bi koristili informacije dobivene od vozača, vozila i transportnih infrastruktura kako bi stvorili optimalne planove za putovanja. Izviješće ističe da Energetski institut Hrvoje Požar razvija sustav koji bi vozilima dostavljao sve ključne informacije – o stanju u prometu, vremenski prilikama, stanju na cestama, energetskim mrežama i sl. Vozila bi potom vozačima predlagala optimalne putanje i strategije punjenja baterija.

Od e-zdravstva do oblaka

Europska komisija navodi i važan doprinos privatnog sektora, posebno tvrtke Ericsson Nikola Tesla (ENT) koja ima 60 godina tradicije i zapošljava više od 1600 ljudi. Kompanija je razvila sustav e-zdravstvo za personaliziranu zdravstvenu skrb, a radi i na projektu UNIVERSAAL koji bi trebao olakšati ICT industriji razvoj i postavljanje rješenja za tzv. Ambient Assisted Living (AAL) - hardvera i softvera koji će povećati kvalitetu života starijih. ENT također sudjeluje u projektu CLOUDSCALE.

Sve u svemu, ako je suditi prema izviješću, Hrvatska ima dobru priliku nastaviti rasti kao regionalni lider i aktivni sudionik u europskim istraživačkim ICT programima.