Letjelica Rosetta sakuplja veliku količinu podataka o kometu, a vi im ih možete pomoći dešifrirati ih
Europska svemirska agencija ESA je između 2014. i 2016. pomoću letjelice Rosetta proučavala komet udaljen milijunima kilometara od Zemlje, sakupljala podatke o strukturi svemirske stijene i njezinoj geologiji. Agencija, piše Gizmodo, od javnosti sad traži malu pomoć - proučavanje kometa i prijava promjena na njegovoj površini.
Komet koji se proučava nosi ime 67P/Churyumov-Gerasimenko, a prvi put je promotren 1969. Komet ima eliptičnu orbitu koja traje 6.5 godina. Kad je Rosetta 2014. doputovala do objekta, postala je prvom svemirskom letjelicom koja se susrela s kometom.
Dok je 67P putovao orbitom, Sunce je obasjavalo različite dijelove njegove površine, što je Rosetti dalo jako dobar uvid u površinu ledene stijene koju je snimila pomoću ugrađene kamere OSIRIS.
'S obzirom na složenost slika, ljudsko je oko puno bolje od računalne inteligencije pri detektiranju manjih promjena između odvojenih slika' rekao je Sandor Kruk, kreator civilnog programa i astrofizičar sa instituta Max Planck za izvanzemaljsku fiziku u blizini Münchena.
vezane vijesti
Uz pomoć alata Rosetta Zoo, javnost se poziva da uspoređuje slike kometa 67P i pronalazi razlike između parova slika površine kometa koje su snimljene prije i nakon približavanja Suncu. Dobrovoljci mogu mijenjati slike rotirajući ih i zumirajući te mogu označiti segmet koji misle da se mijenjao (prašina, stijena, erozija) te što se promijenilo - vidi li se da je nešto nastalo, nestalo ili se jednostavno - pomaklo.
ISTRAŽIVANJE SVEMIRA
Crveni planet ne prestaje fascinirati: Pogledajte deset neobičnih prirodnih pojava na Marsu
'Astrofotografi i entuzijasti su tijekom prošlih nekoliko godina spontano prepoznavali promjene i znakove aktivnosti na slikama koje je snimila Rosetta' rekao je Bruno Merin, voditelj ESA-inog ESAC znanstvenog i podatkovnog centra u Španjolskoj.
'Problem je što u nekim slučajevima nismo mogli povezati bilo koji od tih događaja sa promjenama površine, dijelom zbog manjka ljudskih očiju koje pregledavaju cijeli set podataka. Definitivno nam treba više očiju!', dodao je.
Dobrovoljni rad na podacima koristit će se za proizvodnju mapa aktivnih područja na površini kometa koje će znanstvenici koristiti za izradu novih modela aktivnosti kometa. Čim više ljudi gleda te slike, možemo dobiti više uvida u drevno kamenje koje putuje našim sunčevim sustavom.
