Tek smo prije koju godinu počeli pojmiti što znači izraz internet stvari (Internet of Things, IoT). Do tada je malo kome palo na pamet da bi slavina u kupatilu htjela popričati sa strojem za pranje rublja ili hladnjakom.

IoT pun je obećanja: povećat će nam učinkovitost, olakšati život, usavršiti poslovanje. Dignut će breme teškog rada s naših pleća. Ili barem najteže i najdosadnije dijelove. No, nismo li već čuli slična obećanja kad su se pojavili pametni telefoni? Ili Excel? Ili e-mail? Nismo li i tada vidjeli samo dobre strane, a loše gurali u zapećak?

E, pa vrijeme je da se malo pozabavimo potencijalnim opasnostima koje nam internet stvari donosi.

1) Nepodnošljiv svijet reklama
Ako mislite kako vas reklame već sad zaskaču na svakom koraku, pričekajte dok IoT ne uhvati zamah. Neće proći puno vremena, a vaše će se hlače sablažnjivati zbog toga što ste nabacili koji kilogram viška. Pa će se urotiti protiv vas. Na televizoru će se početi pojavljivati oglasi vezani uz nove dijete.

Zaslon osjetljiv na dodir ugrađen u hladnjak pokušat će vam prodati niskokaloričnu hranu. Ručni sat savjetovat će nabavku nove aplikacije za vježbanje. Možda će se oglasiti čak i termostat NEST, ne bi li s vama podijelio prednosti mršavljenja u dobro zagrijanoj prostoriji.

Domovi više neće biti tiha utočišta na koja smo navikli jednom kad se oglašivači dokopaju umreženih uređaja.

2) Urota savršenstva
S internetom stvari dolazi i hrpetina uređaja za praćenje koji će bilježiti sve i svašta, od broja koraka do analize razine kortizola u vašem organizmu u realnom vremenu. To bi nam, kao, trebalo pomoći u 'optimizaciji' i 'boljem odabiru'.

Drugim riječima, imamo li dovoljno podataka znat ćemo točno što nam je činiti kako bi postali savršeni. Sami smo si krivi borimo li se s viškom kilograma, lošim zdravljem, umorom ili stresom - jer nismo obratili pozornost na Njihovo veličanstvo Podatke.

Taj stalni pritisak za samopoboljšanje i optimizaciju odvlači nas više od sadašnjosti od moderne tehnologije, što će neumitno povećati jaz između umreženih i neumreženih.

3) Trošenje novca
Nekad bi kupili hladnjak jednom u desetak, petnaestak godina. Tijekom tog razdoblja ponešto bi pošlo po krivu, ali uvijek je postojao u blizini majstor koji bi se mogao s time uhvatiti u koštac.

Hladnjaci danas imaju daleko kraći životni vijek. Trebamo biti spremni na nabavku novog nakon već kojih pet, šest godina (zahvaljujući planiranoj suvišnosti). Novi laptop trebat ćemo svakih četiri do pet godina. Novi pametni telefon, sat i tablet računalo na red će doći i prije. To su kratki životni vijekovi. Jedina je utjeha što nemamo puno toga što treba zamijeniti.

Bar dok ne stigne IoT.

Madrac i dalje nećete mijenjati svakih par godina, ali senzor ugrađen u njega možda hoćete. Isto vrijedi za kuhinjski stol. Ili naslonjač. O jeftinijim umreženim uređajima poput tostera, opasača, prekidača za svjetlo, brava i tome slično da i ne pričamo.

Dom ćete začas nakrcati s 30, 50, 100 umreženih uređaja. Bit će korisni i fora, ali će također tražiti i održavanje tijekom cijele godine. To neće biti jeftino.

4) Sigurnosna noćna mora
S internetom se već družimo kojih dvadesetak godina. Daleko od toga da ga možemo nazvati sigurnom - ne prođe dan a da hakeri ne iskoriste sigurnosni propust u ovom ili onom servisu online, prkoseći milijardama dolara i sati utrošenih u poboljšanje računalne zaštite.

Internet stvari je primitivan. Kao i njegova sigurnost. Kad se eksplozivno proširi - a čini se kako je tek pitanje vremena kad će se to dogoditi - tvrtkama koje se bave računalnom sigurnošću to će doslovno biti nemoguće pratiti. Lozinke neće biti dovoljne jer tko će ih ručno mijenjati na desecima senzora i uređaja? Ljudi će masovno ostavljati početno postavljane lozinke i tako se izlagati riziku upada u sve od pametnog televizora do umreženog automobila.

5) Svijet bez privatnosti
O internetu stvari puno se priča zato što će prikupljati ogromne količine korisnih podataka. Naročito ako su ti podaci u što većoj mjeri vezani uz konkretnog pojedinca. Kad tvrtke znaju svaki vaš korak lakše će vam prodati još više stvari i usluga koje ne trebate.

U redu, to je dobro za poslovanje. Ali to također znači da nas se može otkriti i pratiti po tim podacima - telefonskim pozivima, poslanim porukama, hrani koju jedemo, odjeći koju kupimo i nosimo, fotografijama koje snimimo, web odredištima koja posjećujemo, razgovorima koje vodimo... Sve te informacije bit će dostupne, a privatnost će umrijeti.

6) Potpuna digitalna iscrpljenost
Pogledajte oko sebe. Nismo li već prekomjerno umreženi? Klinci diljem svijeta počinju patiti od krajnje ovisnosti o digitalnom. Obitelji ne mogu provoditi vrijeme skupa zbog obavijesti koje stalno stižu.

Imamo li doista koristi od toga što će se pećnica sama uključiti kad dozna da smo na putu kući? Ili od toga da nam je kuća prehladna dok smo na poslu? Ili što će nam pametni sat reći kako biljke treba zaliti dok trčite svoja tri kilometra dnevno?

Sve nas to priprema za potpuno digitalno pregorjevanje. Antitehnološki neoludistički pokret brzo raste s razlogom. Ljudi su umorni od tolikog oslanjanja na tehnologiju. Priželjkuju jednostavniji život.

7) Nemogući izbori
Kad nabavljamo uređaje, prije ili kasnije nađemo se pred izborom. Hoćemo li uzeti laptop s Windowsima ili Mac OS-om? Pametni telefon s Androidom ili iOS-om? Možda ipak Windows Phone?

Jednom kad odaberemo, povratak nije jednostavan. Prebacivanje fotografija, glazbe i videa iz jednog u drugi sustav može biti prava noćna mora, koju malo tko doista želi ponavljati.

S internetom stvari taj će izbor postati još važnijim, zato što je ta industrija tek u nastajanju, fragmentirana i nema puno standarda na koje se možemo osloniti. Ako zgrada u kojojživite koristi umrežene uređaje koji se oslanjaju na različite sustave, naći ćete se lako u maloprije spomenutoj noćnoj mori, samo na steroidima.

Više:Make Use Of