Kad je projekt Libra pokrenut 18. lipnja ove godine činilo se kao da je Facebook napravio još jedan megalomanski iskorak. Nije baš svejedno kad se na ulazak u digitalne kriptovalute odluči društvena mreža s dvije milijarde korisnika i desecima milijardi dolara prihoda godišnje.

Facebookov direktor za blockchain David Marcus objavio je tada svoje planove za Libru, a neke od najmoćnijih financijskih institucija svijeta već su se bile priključile organizaciji Libra Association kako bi pomogle u nastajanju nove valute.

U Facebooku su Libru bili zamislili kao međunarodnu valutu, utemeljenu na njihovim partnerima. Činilo se kako će Libra krenuti s dobrim vjetrom u leđa. Ali, onda su zaredala odustajanja.

Prvi je bio Paypal (4. listopada), da bi u samo nekoliko sati 11. listopada iz projekta izašli Visa, Mastercard, Stripe i Mercado Pago, plus eBay. Drugim riječima, Facebooku su leđa okrenule neke od najvećih svjetskih tvrtki za obradu plaćanja. Ostala je jedino tvrtka PayU, koja se nikako ne može mjeriti s veličinom i utjecajem Vise ili Mastercarda.

Sve se to dogodilo neposredno prije isteka roka u kojem su se trebale obvezati na sudjelovanje. Naime, 14. listopada osnivači Libra Association trebali su se okupiti u Ženevi (Švicarska) na prvom sastanku vijeća te organizacije kako bi dogovorili tko će koju ulogu preuzeti i odgovoriti na još neodgovorena pitanja. Ishod ovog sastanka trebala je biti službena povelja koju bi svi sudionici potpisali.

Tko se, dakle, nije htio obvezati na bilo što trebao je izaći iz projekta Libra prije 14. listopada. Šest tvrtki od prvotnih 27 to je i učinilo.

Zašto su se kartičari predomislili?

S iznimkom eBaya, sve navedene tvrtke bave se obradom plaćanja. To znači da se moraju pridržavati strogih pravila i zakona vezanih uz suzbijanje prijevara, pranja novca i tome slično.

Vlasti i više država svijeta shvatile su kako bi Libra mogla to otežati, naročito kartičarima. Mogle su se čuti kritike kako Facebook želi pogodnosti koje donosi poslovanje s financijama bez prihvaćanja odgovornosti i odgovarajuće regulative.

Kartičarima je poslana jasna poruka: ako Libra olakša pranje novca i druge kriminalne aktivnosti, oni bi mogli biti okrivljeni za to. Nije teško razumjeti zašto su odlučili ne prihvatiti takav rizik. Ostali sudionici Libre nisu pod tako strogim regulatornim nadzorom, pa nemaju razloga odustati od projekta.

Ipak, problem s kartičarima neugodan je za Libru i Facebook, i dvojbeno je hoće li ga uspjeti riješiti.

Valute koje počivaju na tehnologiji blockchaina najbolje funkcioniraju kao zatvoreni sustavi. Čim dođu u kontakt s tradicionalnim bankarstvom počinju se pojavljivati problemi. Bitkoin, najpoznatija digitalna valuta, od ranih je dana kritiziran i progonjen zbog toga što ne udovoljava regulativi protiv pranja novca. Tek nedavno su američki regulatori uspjeli nametnuti pravila igre tvrtkama koje nude digitalne novčanike za kriptovalute.

U Libri su računali kako će im Visa, Mastercard i ostali riješiti probleme koji se pojavljuju kad eure, dolare i druge tradicionalne valute treba zamijeniti za libre. Nakon što su kartičari digli sidro to više nije moguće jer se ne čini izvjesnim kako će se netko drugi ipak odlučiti upustiti u takav pothvat.

Ako se to i dogodi, tu tvrtku čeka ogroman i zahtjevan posao uvjeravanja vlasti kako bi trebale vjerovati Facebooku u trenutku kad je povjerenje u tu društvenu mrežu palo na vrlo niske grane. Bit će zanimljivo vidjeti kako će Mark Zuckerberg i društvo riješiti taj problem, piše Verge.