Što se zapravo događa ovih dana, otkako tlo ne prestaje podrhtavati, i koliko se moglo očekivati da će potres pogoditi Zagreb, pitali smo jednog od vodećih hrvatskih seizmologa, prof. dr. sc. Marijana Heraka s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

'Potres koji se dogodio u nedjelju ujutro nije uopće iznenadio seizmologe', kaže Herak. Zagrebačko područje poznato je kao potresima ugroženo, a seizmičnost nam je vrlo dobro poznata.

Nakon Velikog zagrebačkog potresa 1880. godine, koji je bio znatno jači od jučerašnjeg, zadnji tako jaki potresi zadesili su Zagreb 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906. godine. Oni su i intenzitetom i lokacijom bili vrlo slični ovom nedjeljnom potresu, podsjeća Herak.

Hrvatski katalog potresa u radijusu 30 kilometara oko Zagreba navodi ih čak 14 s intenzitetom u epicentru VI-VII st. MCS ljestvice ili većim u posljednjih 200 godina, pa pojava takvih potresa nikako nije mogla biti iznenađenje, barem ne za seizmologe. Uz to, karta potresne opasnosti za Hrvatsku jasno smješta zagrebačko područje u najugroženija, pa ni s te strane iznenađenja nije smjelo biti, smatra Herak.

No čak i iskusne seizmografe donekle je iznenadilo mjesto epicentra potresa. Naime, reći će Herak, potres se dogodio u blizini poznatog Kašinskog rasjeda, ali nije bio na njemu.

'Preliminarna rješenja mehanizma pomaka u žarištu potresa ukazuju na to da je uzročni rasjed reverzni, odnosno rasjedna krila se relativno spuštaju i podižu jedno u odnosu na drugo pod utjecajem vodoravnih kompresijskih sila. No kod Kašinskog rasjeda ta se rasjedna krila gibaju vodoravno, jedno pored drugog', objašnjava Herak. 'Detaljno ćemo o mehanizmu rasjedanja na uzročnom rasjedu znati više kada se precizno lociraju brojni naknadni potresi.'

Koje su uopće sličnosti i razlike između ovog, nedjeljnog potresa i onog koji je 1880. sasvim promijenio lice Zagreba?

'Potres 1880. bio je mnogo jači, a magnitudu mu procjenjujemo na 6.2 prema Richteru', kaže Herak. 'O njegovoj snazi govori i činjenica da je uzrokovao štete čak i u Mađarskoj. Taj je potres oslobodio dvadesetak puta više energije od potresa u nedjelju.'

Sljedećih dana, tjedana, pa i mjeseci valja očekivati pojačanu seizmičku aktivnost naknadnih potresa, od koji će neki biti i relativno jaki, ali se ipak većina neće osjetiti pa će ih zapisati samo seizmografi, najavljuje Herak.

'Kao i u svakoj seriji potresa, postoji mala, ali ipak nezanemariva mogućnost da se sljedećih mjeseci dogodi potres i veći od nedjeljnog, pa i o tome valja voditi računa', upozorava seizmolog.

Opasnost od potresa ne prijeti samo zagrebačkom području.

'Ako pogledate kartu, vidjet ćete da su crvenim tonovima obojena područja oko Zagreba, šire riječko područje te srednja i južna Dalmacija. Potresna je opasnost najveća u južnoj Dalmaciji, u kojoj su mogući potresi magnituda prema Richteru većih od 7.0', upozorava Herak. Opasnost prijeti i iz epicentralnih područja u BiH, kao što su na primjer Banja Luka ili Mostar, odnosno Ilirska Bistrica, Gorjanci, Brežice i Krško u Sloveniji, te iz Crnogorskog primorja.