Prednost ovog goriva je to što se postojeći motori ne bi morali prilagođavati, a ono se ne bi moralo, poput biodizela, miješati s mnogo većim udjelom fosilnih goriva. Jedini nedostatak je to što su za sada potrebne velike količine bakterija da bi se dobilo malo goriva. No autori istraživanja su optimistični i vjeruju da bi se efikasnost procesa mogla značajno povećati u narednih nekoliko godina.

Prema izviješću predstavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences modificirana E. coli pretvara šećer u masnoće koje imaju lance odgovarajuće dužine i sastava za suvremene motore. Postojeći biodizeli i bioetanoli nisu kompatibilni sa suvremenim motorima. Stoga ih se samo 5-10% može umiješati u klasične benzine.

'Ideja je da proizvođači automobila, vozači i trgovci gorivom neće uopće primijetiti razliku', rekao je prof. John Love sintetički biolog s University of Exeter. 'To je svojevrsno bio-fosilno gorivo', dodao je.

E. coli u prirodi pretvara šećere u masnoće, međutim, exterski je tim modificirao gene bakterije tako da rade masnoće 'po narudžbi'.

Kako padaju zalihe fosilnih goriva i raste zabrinutost zbog emisije stakleničkih plinova, u cijelom svijetu se povećava pritisak da se ojača proizvodnja biogoriva. U EU cilj je da njihov udio do 2020. bude oko 10 posto. Ideja je da biogoriva ne povećavaju zagađenje jer su količine CO2 koje tijekom rasta troše biljke podjednake onima koje se ispuštaju sagorijevanjem u motorima.

Prof. Love kaže da je trenutno za proizvodnju jedne žlice novog goriva potrebno čak 100 litara bakterija, no to bi se moglo promijeniti.

'Imamo rok od tri do pet godina da povećamo efikasnost i vidimo može li se s time ići dalje', objasnio je.