Kome god da je dosta Googleovih invazija na privatnost i njihova prikupljanja osobnih podataka, tko god je impresioniran konkurencijom... ima izbora. Iako se isprva čini nemogućim, Googlea se itekako može riješiti iz svakodnevice - ako to već netko želi
1. Izvlačenje podataka
Prva stvar koju korisnik željan oslobađanja od Googleovih okova treba napraviti jest izvući sve podatke koji su na servisima IT diva. Sreća u cijeloj priči je to da su u Mountain Viewu mislili i na tu mogućnost te kreirali Google Takeout. Riječ je o alatu kojim korisnik pristupa svim svojim podacima na svim Google proizvodima te može kreirati arhivu svih svojih podataka.
Uključeno je sve - od povijesti pregledanih stranica u internetskom pregledniku Chrome pa sve do YouTube filmića koje je korisnik postavio. Jedini izuzetak su MP3 datoteke s Google Play Music servisa, koje valja preuzeti preko Music Managera.
vezane vijesti
Sve što treba učiniti po posjeti Takeoutu jest ubaciti svoje Google korisničke podatke, označiti servise koji su bitni za stvaranje arhive i pokrenuti proces. Google će korisniku poslati email poruku kada je arhiva spremna za preuzimanje na računalo (pod uvjetom da je korisnik želi spremiti tako).
Arhivski formati imaju problema s čitljivosti na svakom računalu, piše David Nield za Gizmodo Field Guide. Gmail poruke su, primjerice, smještene u datoteci ekstenzije .mbox, koju je moguće učitati u klijent Thunderbird, Apple Mail i još neke. Ako, pak, mail klijent koji korisnik ima ne može učitati .mbox, valja iskoristiti POP.
S druge strane, oko nekih stvari uopće neće biti problema. Tu su jasan primjer YouTube materijali koji se korisniku vraćaju u izvornom formatu u kojem su i učitani na taj videoservis, zajedno s HTML datotekom u kojoj se nalaze komentari na filmiće. Bookmarksi iz internetskog preglednika Chromea također su isporučeni u HTML datoteci te ih je vrlo lako unijeti u bilo koji moderan internetski preglednik.
Tko želi ručno prebacivati materijal, to je, naravno, potpuno moguće. Datoteke smještene na Google Driveu, primjerice, lako je sinkronizirati s lokalnim računalom, no korištenje spomenutog Google Takeouta ima svojih prednosti. Dokumenti, stranice i prezentacije će Google prilikom arhiviranja prebaciti u druge valjane formate (poput .pdf, .docx itd.), što je vrlo vrijedan dodatak (iako valja računati s potencijalnim greškama u održavanju formatiranja teksta i sl.).
2. Brisanje računa
Nakon arhiviranja, stvar je jednostavna. Iako je Google proizvoda pregršt, svih vezanih servisa i aplikacija moguće se riješiti u par klikova mišem. Treba posjetiti glavnu stranicu Google računa te odabrati opciju 'Delete your account and services' u polju Account Preferences:
Nakon toga valja odabrati opciju Delete Google Account and Data, a valja imati na umu kako se i neki servisi poput Gmaila i YouTubea mogu izbrisati i zasebno ako se to želi. Tu će Google onda prikazati sve podatke koji se brišu i kada dođe trenutak odluke valja tek pritisnuti opciju Delete Account. IT div iz Mountain Viewa ima i poseban dokument u kojem raščlanjuje sve elemente brisanja korisničkog računa, a treba istaknuti kako će korisnik (logično) izgubiti pristup svemu što je ikad kupio u Google Play trgovini.
Ako se tko pak predomisli, postoji i rok od nekoliko tjedana da se račun povrati. Nakon ovoga, korisnik tek treba odabrati ono što želi iskoristiti kod konkurencije, koja ipak postoji usprkos činjenici da je Google apsolutni vladar u nizu područja.
3. Prebacivanje na drugi sustav
Što se web tražilica tiče, tu su primjerice DuckDuckGo i Bing. Po pitanju email servisa, tu su Microsoft i Apple s rješenjima Outlook i iCloud Mail, a Yahoo valja zaobići iz sigurnosnih razloga. Već tu se vidi određena nit - teško je zaobići IT divove sve i da se želi pobjeći od Googlea.
Kad je riječ o kartografiji i navigaciji, Here WeGo (ranije poznati kao HERE Maps iz Nokije) su jedinstveno rješenje koje koristi čak i Microsoft za Bing Maps. Dok je uglavnom poznato po mobilnim aplikacijama za navigaciju, postoji i rješenje za internetske preglednike.
Za Cloud uslugu po pitanju privatnosti najbolje je kreirati vlastiti sustav kod kuće. Ipak, Apple i Microsoft imaju svoja rješenja (iCloud i OneDrive), a za arhiviranje fotografija tu je i Flickr. Što se pak produktivnosti tiče, izbora je pregršt, a dok su osnovne varijante Office aplikacija dostupne besplatno online, njihova punokrvna izdanja ipak treba plaćati. Naravno, tu su još i LibreOffice i OpenOffice, no s njima valja računati i na određene probleme u nekompatibilnosti formata i uređivanju sadržaja.
Što god da se odlučili napraviti, u konačnici korisnici trebaju biti svjesni koliko je Googleov ekosustav moćna stvar. Da, moguće ga je napustiti, no sama nepogodnost i potreba za traženjem trećih rješenja mnogima je dovoljna da ih odvrati od 'izlaska'.
