U novoj studiji američki su stručnjaci pomoću teleskopa Green Bank (GBT) u Zapadnoj Virginiji promatrali golemi oblak plinova udaljen oko 25.000 svjetlosnih godina, nedaleko od središta Mliječne staze. U njemu su pronašli dvije ključne organske kemikalije važne za razvoj DNK i aminokiselina.

Jedna od njih je cijanometanimin koji se smatra korakom u stvaranju adenina, jedne od četiriju baza u strukturi DNK. Druga je etanamin koja ima važnu ulogu u stvaranju alanina, jedne od dvadeset aminokiselina sadržanih u ljudskom genetskom kodu.

'Otkriće ovih molekula u međuzvjezdanom plinu moglo bi značiti da važni sastojci za formaciju DNK i aminokiselina mogu zasijati novonastale planete kemijskim pretečama života', rekao je Anthony Remijan iz National Radio Astronomy Observatory (NRAO).

Iako točan proces formiranja ovih molekula u svemiru još nije poznat, stručnjaci su utvrdili da se one stvaraju na zrncima leda u međuzvjezdanom prostoru.

Ova otkrića ostvarena su zahvaljujući razvoju novih tehnika koje omogućuju da se molekule prepoznaju na temelju apsorpcije i zračenja svjetlosti. Naime, svaka molekula ima određena stanja koja može poprimiti. Kada prelazi iz jednoga u drugo ona zrači ili apsorbira određene količine energije u obliku radio valova koje GBT može zabilježiti.

'Najvažnija stvar koju će astronomi u narednom desetljeću pokušati otkriti su nastanjivi planeti. Jedno od glavnih pitanja koje se nameće jest gdje možemo naći organske tvari u međuzvjezdanom prostoru', rekao je Remijan.

Ovo otkriće zanimljivo je i u kontekstu teorije evolucije. Kritičari Darwina i zagovornici kreacionizma ističu da su organske molekule poput aminokiselina i DNK toliko složene da je matematički malo vjerojatno da su se sve stigle razviti u razdoblju od nekoliko stotina milijuna godina. Naime, Zemlja se formirala prije 4,54 milijarde godina, a prvi živi organizmi pojavili su se prije 3,6 milijardi. Neki znanstvenici stoga su kao rješenje ove enigme predložili tzv. hipotezu panspermije prema kojoj je život nastao kroz mnogo duže razdoblje negdje drugdje u svemiru i potom na meteoritima i drugim tijelima stigao na Zemlju. Prema drugima naš je planet zasijan gotovim svemirskim građevnim blokovima života još u ranoj fazi razvoja.