Voyager Space, jedna od nekoliko američkih tvrtki koje formuliraju koncepte za nove komercijalne svemirske postaje, pokrenula je zajedničko ulaganje s Airbusom radi razvoja istraživačke postaje koja kruži oko Zemlje.

Starlab, kako je nova svemirska postaja nazvana, trebala bi naslijediti Međunarodnu svemirsku postaju (International Space Station, ISS).

Voyager već nekoliko godina upravlja razvojem privatne svemirske postaje, također nazvane Starlab. Koncept te postaje bio je jedan od tri koje je odabrala američka svemirska agancija NASA za financiranje 2021. godine, zajedno s projektima industrijskih timova predvođenih Blue Originom i Northrop Grummanom.

Voyagerov prijedlog dobio je najveći iznos - 160 milijuna američkih dolara - za projektiranje i inženjerske radove putem javno-privatnog partnerstva s podjelom troškova. Europski zrakoplovni div Airbus sada preuzima veću ulogu u programu Starlab, postajući suvlasnik te svemirske postaje.

Utrka do ISS-ove mirovine

Voyager je holding tvrtka sa sjedištem u američkoj saveznoj državi Colorado. U njenom portfelju je, između ostalog, Nanoracks, u kojem olakšavaju pristup Međunarodnoj svemirskoj postaji za znanstvene eksperimente i terete za demonstraciju tehnologije.

Nanoracks također posjeduje komercijalni modul zračne komore pod tlakom na ISS-u kako bi omogućio transport tereta između unutarnje kabine laboratorija i vanjskog okruženja svemira.

NASA želi imati barem jednu komercijalnu svemirsku postaju u pogonu do trenutka kada dođe vrijeme za umirovljenje ISS-a 2030. godine.

Time žele omogućiti fokusiranje na projekte istraživanja dubokog svemira, kao što su lunarni program Artemis i eventualne ljudske misije na Mars.

Novi natječaj za transatlantsko partnerstvo

Osim ugovora s Voyagerom, Blue Originom i Northrop Grummanom, NASA također ima partnerstvo s Axiom Spaceom, koji gradi modul u privatnom vlasništvu koji će biti priključen na ISS u sljedećih nekoliko godina. Axiom predviđa da će modul na kraju postati središnji dio vlastite neovisne svemirske stanice u orbiti.

NASA planira održati natječaj 2025. i 2026. za tvrtke koje će razvijati i graditi svemirske postaje. Jedan ili više pobjednika dobit će ugovore o uslugama s fiksnom cijenom. To je model nabave sličan onom koji je NASA koristila u suradnji sa SpaceX-om i Boeingom na razvoju privatnih svemirskih taksija kroz program komercijalne posade.

Natjecanje neće biti ograničeno na Voyager, Blue Origin, Northrop Grumman i Axiom, koji već imaju ugovore o financiranju s NASA-om. Svaka zainteresirana američka tvrtka može se prijaviti.

Među njima bi mogli biti ​​SpaceX i Vast, koji imaju vlastite koncepte za svemirske postaje u privatnom vlasništvu. Sve ove orbitalne postaje bile bi servisirane s komercijalnim posadama i teretnim vozilima, a NASA bi služila kao glavni korisnik, zajedno s komercijalnim klijentima.

Također, važno je održati transatlantsko partnerstvo između NASA-e i europske svemirske agencije ESA-e, posebice jer su njihove veze s Rusijom porušene nakon invazije na Ukrajinu.

Lansiranje za pet godina

ESA je jedna od NASA-inih najvećih partnerica na ISS-u. Jedna od Airbusovih uloga u Starlabu bit će privlačenje interesa ESA-e, koja će se također suočiti s potencijalnim nedostatkom u istraživanju niske orbite Zemlje nakon što ISS-a više neće biti.

Airbus je bio glavni izvođač za ESA-in modul Columbus na ISS-u, a također posjeduje vanjsku istraživačku platformu Bartolomeo. Airbus će izgraditi primarni stambeni modul za Starlab, u čemu će zamijeniti Lockheed Martin, što će donijeti i promjenu u filozofiji dizajna.

Lockheed Martin izvorno je trebao izgraditi prostor za život na napuhavanje pod tlakom za Starlab, slično proširivim modulima koje je nekoć razvio danas nepostojeći Bigelow Aerospace.

Airbusov modul bit će metalan i krut, nalik onima kakve se koristi na ISS-u. Lockheed Martin će ostati dobavljač u drugim područjima za Starlab. Ta je postaja dizajnirana je za smještaj stalne posade od četiri osobe, plus još nekoliko na kratkoročnoj osnovi.

NASA predviđa da će biti potreban kapacitet za najmanje dva astronauta stalno u niskoj Zemljinoj orbiti 2030-ih nakon razgradnje ISS-a, koji trenutno podržava stalnu posadu od sedam članova.

Starlab bi mogao biti spreman za lansiranje 2028. godine. Cijela postaja bit će lansirana na jednoj raketi za podizanje teških tereta, piše Ars Technica.