Proučavanje neobičnih procesa nakupljanja leda ispod ledenih ploča na Zemlji možda krije odgovore na pitanja o istraživanju i naseljivosti Jupiterovog mjeseca Europe.

Znanstvenici su tijekom najnovije studije analizirali dva tipa podvodnog snijega kako bi bolje razumjeli kako se Europin ledeni pokrov podebljava s dna. Frazilni led nastaje u superhlađenim stupovima vode i pluta prema gore kako bi se nakupio na dno ledenjaka, dok kongelacijski led nastaje direktno ispod ledenjaka.

Zanimljiva osobina obje vrste leda je što, usporedno s okolnom vodom, sadrže jako malo soli. Frazilni led ima 0.1 posto slanoće okolnog oceana te bi mogao postojati na Europi, što implicira da je Europin ledeni pokrov čišći nego što se do sad pretpostavljalo.

'Pri istraživanju Europe zanima nas slanoća i sastav oceana, s obzirom da oni diktiraju potencijalnu naseljivost, kao i vrstu života koji tamo postoji' rekla je Natalie Wolfenbarger, glavna autorica studije i studentica na Institutu za geofiziku na sveučilištu u Teksasu.

Najnovije informacije mogle bi biti jako korisne pri nadolazećem istraživanju Europe. NASA-in Europa Clipper lansirat će se 2024. te će do ledenog svijeta stići 2030. Razina tamošnje soli u ledu odredit će koliko će duboko radar na letjelici moći proviriti ispod mjesečeve ledene kore. Sakupljanje relevantnih informacija o sastavu ledenog omotača prije dolaska u orbitu Jupiterovog ledenog mjeseca znanstvenicima će pomoći razumijeti podatke nakon što letjelica započne s radom, piše Space.

Europa je jedan od četiri Jupiterova velika mjeseca te je otprilike velika kao Zemljin Mjesec. Premda ima kameniti plašt sličan Zemljinom, znanstvenici vjeruju da je Europin prekriven vodom dubine između 80 i 170 kilometara. Dosadašnje studije također predlažu da su temperatura, pritisak i slanoća Europinog oceana vrlo slični onima kod ledenjaka na Antarktici.