Više od 80 posto građana želi plaćati mobilnim telefonom, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve u listopadu prošle godine. Istraživanje je pokazalo i da je čak 97 posto građana važno da trgovci nude različite metode plaćanja, ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute. Istovremeno, za 87 posto ispitanih važno je da brendovi nude svoje proizvode i online
Građanima je važno da im se u trgovinama nude različite metode plaćanja. Najpopularnije su kartično (85 posto), gotovinsko plaćanje (67 posto) i plaćanje putem mobilnih aplikacija (54 posto). Trećina preferira digitalni novčanik, dok su opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute manje popularni. Kartično plaćanje je češći izbor mlađih, visokoobrazovanih i onih s višim prihodima.
Istovremeno, upitani koje bi metode željeli koristiti za plaćanje, građani bi – uz plaćanje mobitelom koje ističe 82 posto ispitanih – željeli plaćati pametnim satom (24 posto) i osobnom iskaznicom (17 posto), dok je na četvrtoj poziciji biometrija (11 posto), navodi se u priopćenju.
vezane vijesti
Preferencije i učestalost korištenja digitalnih uređaja variraju
Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz korištenje digitalnih uređaja. Tako većina građana svakodnevno aktivno koristi uređaje poput pametnih telefona, prijenosnih računala, pametnih televizora i tableta. Prosjek vremena provedenog na tim uređajima varira - 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata), a u odnosu na prošlu godinu češće se koriste računala i tableti.
'Naša se zemlja istaknula kao predvodnik u digitalnim plaćanjima prema Mastercardovom Indeksu digitalnih plaćanja za 2021. i 2022. godinu. Kroz ovo istraživanje, pokazujemo sveobuhvatan pregled razvijenosti digitalnih platnih rješenja u zemlji, naglašavajući ključne trendove vezane uz njihovo usvajanje. Hrvatska je postigla visoka 64 boda na skali do 100, nadmašujući druge zemlje u regiji', istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
'Uz značajan napredak u područjima infrastrukture, znanja i uporabe digitalnih plaćanja, zabilježili smo snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30 posto) tako i po vrijednosti (48 posto) u protekle tri godine. U isto vrijeme, korištenje gotovine se smanjuje', dodala je.
Mogućnosti unaprjeđenja digitalizacije
Istraživanje je pokazalo i da zadovoljstvo digitalizacijom raste pri čemu je gotovo polovica ispitanika (49 posto) izrazila zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga i alata u Hrvatskoj. Ipak 16 posto ispitanika izražava nezadovoljstvo – pri čemu se nezadovoljstvo smanjilo za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.
Građani bi željeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u području zdravstva (51 posto ispitanih) i javne uprave (32 posto), zatim u javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. Manje ispitanika ističe te potrebe u usporedbi s godinom prije kada je, primjerice, digitalne usluge u zdravstvu tražilo 70 posto ispitanih, a u javnoj upravi 48%.
Mladi 18-29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (33 posto), obrazovanja (27 posto), trgovine (24 posto) i telekomunikacija (15 posto). Prosječna ocjena zadovoljstva širenjem digitalnih usluga i alata u zemlji je neznatno porasla na 3,4, no nije dostigla razinu iz 2020. tijekom lockdowna kada je iznosila 3,5.
