Poginulo je 307 osoba, što je za 41 manje u odnosu na 2015. Zabilježeno je i povećanje smrtnog stradavanja pješaka, putnika na motociklima i u teretnim vozilima, a svi ostali trendovi su u opadanju.

Argumentiranom stručnom raspravom, temeljem podataka Ministarstva unutarnjih poslova o sigurnosti cestovnog prometa za 2016. i prethodne godine, ocijenjeno je aktualno stanje i predložene mjere i aktivnosti za poboljšanje stanja do kraja razdoblja implementacije Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020.godine.

Okrugli stol, kojem su nazočili i pomoćnik ministra zdravstva dr. Denis Kovačić, dr. sc. Ingrid Bošan Kilibarda iz Hrvatskog Zavoda za hitnu medicinu, Slobodan Čalić iz Ministarstva pravosuđa, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i PU Zagrebačke, otvorio je Georg Davor Liscin, tajnik Udruge Sigurnost u prometu.

- Nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba od 2011. do 2014., u 2015. došlo je do značajna pogoršanja stanja (348 poginulih), a 2016. broj poginulih u prometnim nesrećama identičan je onom iz 2014. (307) što ukazuje na stagnaciju, odnosno izostanak nastavka pozitivnog višegodišnjeg trenda smanjenja broja smrtno stradalih – rekao je Lisicin.

462928,463990,463993,463589

Do 2020. potrebno značajno smanjiti stradavanja

U ime MUP-a Darko Grac imao je izlaganje. Najviše je osoba stradalo prilikom sudara iz vozila iz suprotnog smjera i slijetanja vozila s ceste, što čini više od polovice nesreća. Nedopuštena brzina i dalje je ključan problem kod okolnosti prometnih nesreća.

'Pozitivno je da je smanjen broj prometnih nesreća s poginulima za gotovo 20 posto, ali je broj ukupnih nesreća gotovo jednak onima iz 2015. Prioritetan cilj je sukladno spomenutom Nacionalnom programu smanjenje broja poginulih osoba za 50 posto. Broj poginulih u prometnim nesrećama 2020. u RH ne smije biti veći od 213 poginulih', rekao je Grac iz MUP-a.

Zagreb među sigurnijim EU metropolama

U razdoblju 2010. do 2015. broj poginulih na cestama smanjen je za 15 posto. S 51,5 poginulih na milijun stanovnika Europa je najsigurnija regija svijeta. Za usporedbu, u SAD-u je broj poginulih na milijun stanovnika 106, a svjetski je prosjek 174.

'Tijekom 2015., podaci za prošlu još nisu dostupni, na cestama EU poginulo je 26.300 osoba, a teško je povrijeđeno 135.000. U čak 22 od 32 zemlje obuhvaćene istraživanjem zabilježen je porast poginulih. Troškovi društvene zajednice vezano uz prometne nesreće na nivou EU-a procjenjuju se na više od 100 milijardi eura. Najmanji broj poginulih na milijun stanovnika imaju Švedska (27), Nizozemska (28) i Velika Britanija (29), dok je najviše poginulih u Rumunjskoj (95), Bugarskoj (95), Latviji (94) i Hrvatskoj (82). Akcijski plan EU-a kaže da se godišnje broj poginulih mora smanjivati za 6,7 posto', naglasio je Lisicin iz SUP-a.

Prema navodima PU Zagrebačke – Službe za sigurnost cestovnog prometa i MUP-a točan broj smrtno stradalih osoba na 100.000 stanovnika na području Grada Zagreba iznosi 2,3/2014., 2,5/2015. i 2,5/2016. godine, što Grad Zagreb svrstava među sigurnije europske metropole.

442.267 neispravnih automobila, prosječna starost 13,76 godina

Starost hrvatskog voznog parka za sva vozila u prošloj je godini iznosila 13,76 godina, a za osobne automobile 12,76 godina. Negativan trend porasta prosječne starosti vozila u stalnom je porastu, pogotovo od 2013. tj. ulaska Hrvatske u EU, što zahtijeva poduzimanje dodatnih mjera.

'Više od dva milijuna vozila u prošloj je godini bilo na tehničkom pregledu. Od toga je 442.267 bilo tehnički neispravnih, najčešći razlozi neispravnosti su sustavi za kočenje i osvjetljenja koji čine polovicu. Imali smo i 140.009 novih registracija, ali je od toga 76.079 rabljenih od čega je značajna brojka starijih od 10 godina. Imate situacije da osoba kupi automobil i još toliko novca mora platiti na uređenje kako bi vozilo prošlo tehnički. Statistika EU-a kaže da je u šest do osam posto slučajeva za prometnu nesreću kriva neispravnost vozila, dok je u Hrvatskoj utjecaj neispravnosti vozila na nastanak prometne nesreće samo 0,2 do 0,3 posto što ukazuje na neodgovarajuću valorizaciju ovog čimbenika te zahtjeva provođenje detaljnije stručne analize uzroka teških prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama od strane ekspertnih timova', rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

FPZ sustavno radi na lociranju opasnih mjesta

Ljudi ne razumiju razinu rizika s kojim se svaki dan susreću. Kada bi mogli vizualizirati rizik, ponašali bi se puno opreznije. Ekipa s FPZ-a aktivno radi na povećanju sigurnosti, a njihova ja kvaliteta prepoznata izvan granica, rade na velikim projektima u Kataru, Gani i Engleskoj. Primjenom specijalnog vozila s kamerom i GPS uređajem precizno lociraju sva potencijalno opasna mjesta.

'Aplikacijom FPZ Coding Tool unosimo 160 različitih atributa o geometrijskim, građevinsko-tehničkim karakteristikama cestovne mreže te postojećim karakteristikama i strukturi prometnog toka. Ovako možemo na svakoj prometnoj točki znati svaku potencijalnu opasnost i djelovati. 50 posto najtežih nesreća događa se na 10 posto prometne mreže. Najteže posljedice prometnih nesreća nastaju prilikom udaraca u nezaštićene čvrste prepreke. Novaca ne nedostaje, to potvrđuju pozitivni efekti ulaganja, ali isto tako u pojedinim situacijama nedostaje znanja i suradnje partnera. Tako imamo slučajeve da zaštitne ograde završavaju na čudnim mjestima, putokazi se nalaze gdje ne bi smjeli, a to nažalost zna rezultirati najtežim stradavanjima', kaže Marko Ševrović s FPZ-a.

Eksterni gubici iznose oko osam milijardi kuna

Prema izvješću iz 2011. koje obuhvaća 27 zemalja EU-a, te Norvešku i Švicarsku eksterni troškovi prometa čine četiri posto ukupnog BDP-a. Prometnom se nesrećom stvaraju i eksterni troškovi, a oni godišnje mogu činiti do pet posto BDP-a. Da bi se to izbjeglo, treba poraditi na kvalitetnijoj prometnoj infrastrukturi.

'Analize metoda za procjenu troškova prouzrokovanim cestovnim prometnim nesrećama važne su kako bi se naglasili ekonomski gubici i društvene posljedice. Svakoj je državi puno isplativije uložiti u kvalitetnu cestovnu infrastrukturu i povećanje sigurnosti, nego stvarati ljudske i samim time druge eksterne gubitke koji u Hrvatskoj, prema izračunu FPZ-a, iznose oko osam milijardi kuna za 2016.', rekao je Davor Brčić s FPZ-a.

Potrebno je provesti analizu dosadašnjeg provođenja i efekata mjera za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020., te intenzivirati aktivnosti na uspostavi sustava hitne helikopterske medicinske pomoći (HEMS) i cjelovitoj implementaciji EuroRAP protokola za 3.400 kilometara cesta. Također je potrebno poraditi na većoj transparentnosti rada sudova i ujednačavanju sudske prakse u sankcioniranju kaznenih djela u prometu.

Sudionici okruglog stola složili su se da ima puno prostora za napretkom. Udruga Sigurnost u prometu uskoro će se s prijedlozima javiti nadležnim institucijama.

'Treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola te pooštriti penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebna je veća medijska podrška s temama prometne preventive i organiziranje besplatnih edukacija sudionika prometa. U cilju rješavanja problema alkoholiziranosti, pogotovo mladih vozača, kontrolama alkoholiziranosti vozača u prometu na godišnjem nivou treba obuhvatiti minimalno 20 posto vozačke populacije. U objekte u kojima se konzumira alkohol treba postaviti fiksne alkotestere u svrhu samostalnog testiranja vozača', zaključak je sudionika okruglog stola.