Obuljen je nedavno sudjelovao na tehnološkom forumu '5G Techritory' u Rigi, glavnom gradu Latvije, gdje se nalazi sjedište europskog regulatora BEREC.

'Otvorit ćemo neke smjernice za mreže vrlo velikog kapaciteta, imat ćemo par zanimljivih izvješća, a bavimo se prelaskom dijela mreže u Cloud ili kako mi to kažemo cloudification. U hrvatskom smo upotrijebili izraz klaudifikacija', rekao je u razgovoru za Hinu.

'Klaudifikacija' je premještanje usluge na internet (Cloud = oblak). Pojam se odnosi na tradicionalne aplikacije koje su migrirale iz lokalnih instalacija na korisnikovom računalu u ekvivalente temeljene na spajanju na internet. Programi u oblaku mogu zahtijevati internetsku vezu u svakom trenutku ili se po potrebi moći izvoditi izvanmrežno.

'Mreže se mijenjaju, mogućnosti se mijenjaju, sve to postaje jedan digitalni ekosustav. Ne može se više izolirati samo na elektroničke komunikacijske mreže. To je postalo kompliciranije okruženje pa će sigurno trebati neke prilagodbe u regulatornom okviru', dodao je Obuljen.

BEREC je tijelo osnovano 2009. u sklopu kojeg tržišni regulatori iz EU-a rade zajedno. 'Bavimo se i novim tehnologijama, te gledamo kako one utječu na regulaciju', rekao je hrvatski dužnosnik koji će postati prvi predsjednik te organizacije iz jugoistočnog dijela Europe.

Hrvatska iznad prosjeka EU po rasprostranjenosti 5G mreže

Obuljen je na forumu u Rigi sudjelovao u raspravi oko uvođenja 5G mreže, odnosno pete generacije mobilne mreže koja nasljeđuje 4G. Glavna razlika u odnosu na dosadašnju 4G tehnologiju je omogućavanje većih brzina prijenosa podataka.

'Za 5G postoji veliki raskorak između očekivanja, postavljenih ciljeva, a koji su više lijepe želje. Ali kada se postave kao politički ciljevi onda vam time počnu mjeriti uspješnost. To je po meni potpuno promašeno. Stvari treba uvoditi u onom trenutku kada ste za njih spremni', rekao je.

U Hrvatskoj je 5G mrežom pokriveno 80 posto stanovništva, dok je prosjek EU-a 72 posto. 'Iznad prosjeka smo i po pokrivenosti ruralnih područja, pa možemo reći da smo dobri, štoviše odlični', izjavio je.

Hrvatskoj je cilj da do 2030. bude 100 posto stanovništva pokriveno 5G mrežom 'ili barem nečim što je približno tome', rekao je prvi čovjek HAKOM-a.

'Ono što jest mali izazov za 5G mrežu jest to da ako ju stvarno želite napraviti kako treba, ne samo da imate ikonu na ekranu nego i podatkovni prijenos jako brz, ona treba biti gušće postavljena nego je bila postavljena 4G mreža. Sada imamo tu dosta, ja bih čak rekao problema, s nekim lokalnim zajednicama koje žele potpuno izbaciti bazne postaje iz naseljenih dijelova', rekao je Obuljen.

U protekle tri godine stanovnici su prosvjedovali protiv postavljanja odašiljača u raznim mjestima Hrvatske, poput onih u okolici Zadra i na otoku Visu. Mještani kažu da su zabrinuti za zdravlje, pogotovo najosjetljivijih skupina, djece i starijih, koji bi, kako tvrde, 'bili izloženi dokazano štetnom utjecaju elektromagnetnog zračenja'.

'Na taj način ne mogu imati ni 4G mrežu, a kamoli 5G mrežu. Za neke od tih mjesta smo radili simulacije, pokušavamo razgovarati s njima. Oni vrlo često idu protiv propisa, onda se ne zna tko bi za to bio nadležan, ide se na sudove pa sudovi gledaju to i iz područja prostornog planiranja i iz propisa gradnje', rekao je Obuljen.

'To je sve skupa mučno. Žao mi je što još uvijek ima ljudi koji misle da mogu bez mreža. Ili da mogu riješiti pokrivanje s odašiljača sa Sljemena', dodao je.

Tvrtke slabo primjenjuju 5G

Za opću populaciju razlika između 4G i 5G je 'gotovo nikakva' jer prosječni korisnik interneta ima pouzdanu brzinu na 4G. Ono gdje se očekivalo da će 5G imati svoju pravu primjenu je industrija, ali ona u Hrvatskoj još uvijek ne pokazuje da joj je potrebna. HAKOM svake godine organizira konferenciju posvećenu 5G, na kojoj kompanije mogu govoriti o tome.

'Imali smo Rimca kada još nije bio 'jednorog', osječku Orcu...neke firme koje su se u međuvremenu jako etablirale na hrvatskoj IT sceni i kao inovatori i vizionari', rekao je Obuljen.

'Svi su oni govorili o mogućnostima, međutim malo tko je došao do toga da je stvarno implementirao značajke te 5G mreže. Oni, naravno, koriste tu mrežu, ali ja nisam vidio ni jedan spektakularni slučaj gdje bismo rekli da se to može raditi samo na toj mreži', dodao je.

Obuljen je stoga djelomično rezerviran i prema uvođenju 6G mreže koja bi se mogla pojaviti 2030. godine. 'Ako gledamo stvari koje smo naučili od 5G, to je u ovom trenutku lijepa želja', rekao je.

Smatra da su veći izgledi za usvajanje 6G, čije su karakteristike potpuna nepoznanica, bude li ona standardizirana prije početka korištenja. 'S 5G je i tu bio zapravo problem. Mi smo ga počeli implementirati dok standard nije bio do kraja završen. Bilo bi lijepo da 6G bude standardizirana i spremna za 2030.', rekao je Obuljen.

'Bude li stvarno tako onda ima šanse da i implementacija krene bolje nego je bila implementacija 5G. Za 5G je bio 'hype', on može to i to, ali sva ta rješenja su nekako bila teoretski moguća. Ona jesu moguća, ali nitko nije pogledao stvarni kraj', dodao je.

Čelnik HAKOM-a ne isključuje mogućnost da u Hrvatskoj neke kompanije u industriji pronađu više prednosti u 6G nego što ga sada vide u 5G mreži.