Panel je okupio hrvatske stručnjake stručnjake: Roberta Kopala s EFFECTUS-a, Juraja Bilića iz CARNET-a, Marka Porobiju iz odvjetničkog ureda Porobija & Špoljarić te Andreu Čović Vidović iz Europske komisije. Moderiran od strane Adriana Poznića, razgovor je obuhvatio širok spektar tema - od razvojnih predviđanja AI tehnologije, preko etičkih i pravnih izazova, do integracije AI u svakodnevni život i spremnosti društva na takve promjene.

Marko Porobija naglasio je da umjetna inteligencija nije samo prolazni trend, već napredak koji nas prati od prvih koraka digitalne ere. 'Prisjetimo se kako su nas prve društvene mreže i internet fascinirali. AI je sada na tom mjestu – nešto što se čini kao da se spustilo s nebesa, ali zapravo predstavlja još jedan korak u evoluciji tehnologije', objasnio je Porobija, dodajući kako se stvarna vrijednost umjetne inteligencije krije u praktičnoj primjeni, a ne u hiperprodukciji nebitnih inovacija.

Andrea Čović Vidović iznijela je stajalište o postojanoj prisutnosti umjetne inteligencije u našim životima, dugo prije nego što smo ju tako nazvali. 'AI već dugo dijeli naš svakodnevni život, samo što smo ga tek nedavno počeli prepoznavati pod tim imenom', rekla je te obratila pažnju na skromne, ali važne ambicije AI Akta. Kroz razgovor je istaknuta ideja da je više od specifičnih pravila, važna poruka o kontinuiranom radu Europe na tehnološkom napretku.

Povjerenje kao temelj budućnosti

Robert Kopal dotaknuo se važnosti povjerenja u AI tehnologiju. 'Investicije u AI su ogromne, ali povrat ulaganja i prava vrijednost dolaze tek s povjerenjem korisnika. Moramo težiti AI koji je pouzdan, humanocentričan i transparentan', istaknuo je Kopal, upozoravajući na razlike u povjerenju prema umjetnoj inteligenciji između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Najnoviji trendovi pokazuju da povjerenje pada u razvijenim državama, dok raste u onim nerazvijenim.

Izazovi i prilike regulacije

Izazovi regulative bili su u središtu Porobijine argumentacije, gdje je izrazio bojazan da bi stroga pravila mogla gušiti kreativnost i inovacije. Posebno je upozorio na potencijalne posljedice za startupove i scaleupove, predviđajući mogući egzodus uslijed regulativnih pritisaka. Kopal naglašava nužnost regulative koja prati suvremene trendove i potrebe društva.

Zaključujući raspravu, Juraj Bilić naglasio je važnost kritičkog pristupa u integraciji umjetne inteligencije: 'Regulacija EU komisije je korak naprijed, no ključno je zadržati zdravu dozu sumnje kako bismo osigurali da buduće generacije razviju kritičko mišljenje potrebno za navigaciju kroz sveprisutnu tehnološku stvarnost.'

Događaj 'Will the World Follow?' je potaknuo razmišljanja o trenutnoj poziciji umjetne inteligencije u društvu i tehnologiji te otvorio put za buduće dijaloge o etičkim, društvenim i pravnim aspektima koji oblikuju našu tehnološku sutrašnjicu.