Hospitalizirani bolesnici s uznapredovalim Covidom-19 i oštećenim plućima, koji su primali remdesivir, oporavljali su se brže od sličnih bolesnika koji su primali placebo, pokazala je preliminarna analiza podataka iz randomiziranog, kontroliranog ispitivanja na 1063 pacijenta. Neovisni odbor za praćenje podataka i sigurnosti (DSMB) zaključio je kako je remdesivir bolji od placeba iz perspektive vremena do oporavka.

Preliminarni rezultati pokazuju da su pacijenti koji su primali remdesivir imali 31 posto brže vrijeme oporavka od onih koji su primali placebo. Konkretno, oni koji su se liječili remdesivirom liječili su se prosječno 11 dana, četiri dana kraće od onih koji su primali placebo. Zabilježena je i manja stopa smrtnosti: umrlo je osam posto pacijenata koji su primali remdesivir i 11,6 posto onih koji su primali placebo.

Prvi sudionik ovog pokusa bio je Amerikanac koji je vraćen u domovinu nakon karantene na kruzeru Diamond Princess i dobrovoljno je sudjelovao u studiji pokrenutoj u Medicinskom centru Sveučilišta u Nebraski. Ispitivanje je kasnije prošireno na 68 lokacija; 47 u SAD-u i 21 u zemljama Europe i Azije.

'Ovo su vrlo ohrabrujući podaci koji ukazuju na to da se ciljanim djelovanjem na neophodne virusne enzime, kao što je RNK polimeraza, može postići pozitivan učinak u liječenju Covida-19', komentirao je najnovije nalaze ugledni molekularni biolog Ivan Đikić. Profesor biokemije i ravnatelj Instituta IBC2 na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu napominje da je remdesivir lijek napravljen kao nukelotidni analog u borbi protiv ebole, dakle sličnog RNK-baziranog virusa, i da je za sada pokazao najuspješnije rezultate u usporedbi s bilo kojim drugim dosad testiranim lijekom.

'Istraživanja koja su u tijeku pokazuju da remdesivir ima određeni učinak na skraćivanje bolesti, a vjerojatno i na smanjenje smrtnosti, no radi se o razmjerno skromnim učincima molekule koja još uvijek nigdje nije registrirana kao lijek, tako da se nekakva široka primjena ne može očekivati jako brzo', kaže molekularni biolog Gordan Lauc.

Redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a upozorava da situaciju dodatno komplicira to što u posljednjoj objavljenoj studiji remdesivir nije pokazao statistički značajne učinke u smanjenju smrtnosti: vjerojatnost da su slučajno postignuti rezultati bila je 5,9 posto, dok je tražena razina bila pet posto, što će donekle usporiti regulatorni proces.

'No, u svakom slučaju, jako je dobro što se naš arsenal oružja protiv koronavirusa obogaćuje novim lijekovima', ohrabruje Lauc. 'Može se očekivati da ćemo, kad se na jesen vrati pandemija, biti u puno boljoj situaciji da je držimo pod kontrolom i smanjimo udio ljudi koji će imati teški oblik bolesti.'

Za Đikića upravo objavljeni rezultati ispitivanja remdesivira bude nadu:

'Najnoviji podaci pokazuju da remdesivir može imati i korisno djelovanje u ranijim fazama bolesti. To je dodatni plus jer vjerojatno može spriječiti pojavu kritičnih simptoma i kasniju rizičnu fazu bolesti', kaže Đikić. 'No važno je ne donositi konačne zaključke jer treba nastaviti kliničke studije na kvalitetan način i s većim brojem oboljelih da bismo saznali sve važne detalje djelovanja ovog lijeka.'

Đikić predviđa da će uspješni lijek protiv SARS-CoV-2-a biti onaj koji će spriječiti vitalne funkcije samog virusa, blokirajući njegovu replikaciju, ulazak u stanicu ili patološki učinak na ljudske stanice.

'Cilj naših znanstvenih istraživanja u Frankfurtu sastoji se u tome da se fokusiramo na virus i njegove slabe točke. Trenutačno istražujemo i druge enzime SARS-CoV-2 i želimo pronaći na koji način oni djeluju na razvoj simptoma u ljudskim stanicama i kakav je njihov učinak na imunološki sustav', objašnjava Đikić. 'Kad otkrijemo detalje tog puta, cilj nam je pronaći što prije nove lijekove koji će specifično djelovati na virusne enzime.'