To je sukus prvog dana konferencije o informatičkim i poslovnim rješenjima u zdravstvu HospITal days, koju organizira tvrtka IN2 u suradnji s Hrvatskim telekomom.

U više navrata se tijekom okruglog stola 'Koliko stvarno košta informatika?' moglo čuti kako brojni projekti, poput eLista čekanja, nisu u punoj mjeri zaživjeli sve dok nisu podignuti na razinu cijele zemlje.

Imalo bi smisla objediniti servise i infrastrukturu - pa i nabavu - vezanu za IT kako bi se učinkovitije koristili raspoloživi resursi i smanjili troškovi, što bi naročito pogodovalo manjim bolnicama.

Možemo stoga, između ostalog, očekivati zajedničke servise za automatizaciju poslovanja svih dijelova zdravstvenog sustava i objedinjavanje zdravstvenih registara.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priprema niz mjera kojima će, između ostalog, smanjiti liste čekanja i broj dana provedenih u bolnici, osigurati veću dostupnost zdravstvenih usluga, ali i uvesti sustav poslovne inteligencije, koji će omogućiti praćenje troškova u realnom vremenu.

Kako je rekla rukovoditeljica Službe za nadzor IT sustava u HZZO-u Dunja Durut Beslač, najveće uštede očekuju se od šifriranja lijekova, opreme, postupaka i drugog, što će omogućiti lakše praćenje troškova i poslovnih procesa.

No puno se očekuje i od strukturnih fondova EU, koji neće biti dostupni do 2014. Kako bi premostili to razdoblje, pomoćnica ravnatelja za IT HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec predložila je da domaći privatni IT sektor pomogne tako što će u bolnice poslati vlastite kadrove, koji će asistirati pri informatizaciji.

Direktorica Sektora zdravstva u IN2 Branka Lasić je situaciju vezanu uz ulaganja u zdravstvo nazvala poražavajućom, dodajući kako značajno zaostajemo za svijetom.

Koliko ima mjesta za napredak u Hrvatskoj, moglo se vidjeti i iz podataka koje je iznio direktor Gartnera Ivan Maglić prema kojima se nalazimo znatno ispod svjetskog prosjeka izdvajanja za informatiku u zdravstvu koji iznosi 3,2 posto.

Jednako poražavajuće zvuči i podatak da Hrvatska trenutačno u bolnicama zapošljava samo 200 informatičara, što je znatno manji postotak od 2,9 posto zaposlenih u bolnicama, koliki je svjetski prosjek.

Primjerice, u KBC-u Zagreb koji predstavlja pozitivan primjer, od 5.500 zaposlenih samo su 24 informatičara, što je 0,44 posto.

U KB Dubrava su, kako je rekao ravnatelj te ustanove Dragan Korolija Marinić, sređivanjem informatičkih baza prepolovili broj pacijenata koji čekaju i za trećinu smanjili broj sati čekanja. Informatizacija im je omogućila bolju procjenu rada i učinka zaposlenih te praćenje poslovanja i potrošnje lijekova.

Do kraja godine planiraju, između ostalog, dodatno smanjiti liste čekanja i riješiti problem višestrukih narudžbi za istu zdravstvenu uslugu.

'Uloga liječnika će se mijenjati vrlo brzo, a medicinski podaci zauzimat će u budućnosti četvrtinu svih pohranjenih podataka', upozorio je direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković. 'Bolnice će morati ulagati da bi smanjile trošak.' Dodao je kako bi servisi u računalnom oblaku mogli biti rješenje za smanjivanje troškova u tom smislu.

Tijekom drugog okruglog stola, na temu 'Izazovi u provedbi nacionalnih projekata', ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je kako je optimist, jer vjeruje kako tehnologija može puno učiniti kako bi pomogla zdravstvu, ali zajamčio kako će zdravstvo biti profitabilno.

Predsjednik uprave Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić smatra kako država ne mora nužno raditi sve što privatni sektor ima i zna. 'Uložili smo dvije milijarde eura u infrastrukturu. Tu smo da pomognemo kvantni skok u zdravstvu, koji nam je nužno potreban', rekao je Mudrinić.